fbpx

Umro veliki vojvoda od Mecklenburg-Strelitza kao drugi najbogatiji čovjek u Njemačkoj – 1914.

Autor: dnevno

Prema procjeni koju je prenio The New York Times u siječnju 1914. godine tj. uoči Prvog svjetskog rata, imovina njemačkog cara Vilima II. vrijedila je oko 98,500,000 tadašnjih američkih dolara, a imovina velikog vojvode Adolfa Fridrika V. od Mecklenburg-Strelitza 88,750,000 dolara tj. samo desetak posto manje.

Na današnji dan 1914. godine umro je veliki vojvoda Adolf Fridrik V. od Mecklenburg-Strelitza, vladar sjevernonjemačke države Mecklenburg-Strelitz. Zanimljivo je da je prema procjenama iz 1914. godine veliki vojvoda Adolf Fridrik V. bio drugi najbogatiji čovjek u Njemačkoj, odmah iza cara Vilima (Wilhelma) II. iz dinastije Hohenzollern. Prema toj procjeni, koju je prenio The New York Times u siječnju 1914. godine tj. uoči Prvog svjetskog rata, imovina cara Vilima II. vrijedila je oko 98,500,000 tadašnjih američkih dolara, a imovina velikog vojvode Adolfa Fridrika V. 88,750,000 dolara tj. samo desetak posto manje.

Prema istoj procjeni, treća najbogatija osoba u Njemačkoj uoči Prvog svjetskog rata bila je udovica Krupp iz znamenite obitelji industrijalaca, s imovinom vrijednom oko 80,000,000 tadašnjih američkih dolara. Četvrti je na listi bio knez Albert von Thurn und Taxis, potomak izvanredno bogate obitelji koja je nekoć imala svojevrsni monopol na poštanske usluge u Njemačkoj. Bogatstvo kneza Alberta von Thurn und Taxisa procijenjeno je na otprilike 67,500,000 dolara.

Veliki vojvoda Adolf Fridrik V. od Mecklenburg-Strelitza vladao je državom površine oko 2,926 četvornih kilometara, smještenom sjeverno od Berlina. Glavni grad te države bio je Neustrelitz, u kojem je veliki vojvoda imao svoju rezidenciju. Zanimljivo je da je veliki vojvoda ujedno bio rođak britanske kraljevske obitelji. Naime, britanska kraljica Marija (Mary) bila mu je sestrična jer su njegova i njezina majka bile sestre. Isto tako, veliki vojvoda Adolf Fridrik V. bio je po drugoj liniji praunuk britanskog kralja Georgea III. iz dinastije Hannover.

Ostali događaji na današnji dan:
1184 pr. Kr. – Tradicionalni datum razaranja Troje
173 – Pobjeda rimskog cara Marka Aurelija nad Germanima
1488 – Ubijen škotski kralj James III. u Bitki kod Sauchieburna
1525 – Knez Krsto Frankopan oslobodio Jajce od turske opsade
1594 – Početak vladavine elite zvane „Principalía“ na Filipinima
1919 – Prvi konj s Trostrukom krunom (Triple Crown) u povijesti
1920 – Na sastanku izabran Warren Harding za predsjedničkog kandidata
1962 – Jedini uspješni bijeg iz Alcatraza u povijesti
1963 – Guverner Alabame pokušao spriječiti crnce da se upišu na studij
1963 – Budistički redovnik spalio se na ulici iz protesta zbog religijska netolerancije
1963 – Predsjednik John F. Kennedy najavio društvene reforme u SAD-u
1970 – Prve generalice u Američkoj vojsci (Anna Mae Hays i Elizabeth P. Hoisington)
1971 – Kraj protestne indijanske okupacije Alcatraza
1996 – Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije na velikom natjecanju (kvalifikacije za EURO 96.)
2001 – Smaknut bombaš iz Oklahome Timothy McVeigh
2002 – Antonio Meucci priznat za prvog izumitelja telefona
2005 – Mike Tyson privremeno završio karijeru

Rođeni:
1456 – Anne Neville
1696 – feldmaršal Francis Edward James Keith
1723 – Johann Georg Palitzsch
1776 – John Constable
1846 – William Louis Marshall
1864 – Richard Strauss
1868 – Antun Radić
1871 – Stjepan Radić
1880 – Jeannette Rankin
1894 – Kiichiro Toyoda
1895 – Nikolaj Bulganjin
1908 – bl. Franjo (Francisco) Marto
1910 – Carmine Coppola
1910 – Jacques-Yves Cousteau
1933 – Gene Wilder
1934 – Henri Marie Jean André de Laborde de Monpezat
1937 – Robin Warren
1939 – Sir Jackie Stewart
1959 – Hugh Laurie
1960 – Mehmet Oz
1964 – Jean Alesi
1965 – Manuel Uribe
1968 – Alois od Liechtensteina
1986 – Shia LaBeouf

Umrli:
1183 – Henrik Mladi
1488 – James III. od Škotske
1557 – kralj Ivan III. od Portugala
1712 – Louis Joseph, vojvoda de Vendôme
1727 – kralj George I.
1847 – John Franklin
1859 – Klemens von Metternich
1879 – knez Vilim Oranski
1882 – biskup Louis Désiré Maigret
1911 – James Curtis Hepburn
1914 – veliki vojvoda Adolf Fridrik V. od Mecklenburg-Strelitza
1936 – Robert E. Howard
1937 – R. J. Mitchell
1941 – Daniel Carter Beard
1963 – Thich Quang Duc
1970 – Frank Laubach
1974 – maršal Eurico Gaspar Dutra
1979 – John Wayne
1984 – Enrico Berlinguer
1985 – Karen Ann Quinlan
1999 – DeForest Kelley
2001 – Timothy McVeigh
2004 – Egon von Fürstenberg
2011 – Eliyahu M. Goldratt

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.