gnu

Umro palatin grof Nikola Esterházy – preobraćenik s protestantizma na katoličanstvo – 1645.

Autor: dnevno

Nikola Esterházy postao je ugarskim palatinom, što je bila najviša velikaška funkcija u toj zemlji (u Ugarskoj je palatin bio po statusu sličan banu u Hrvatskoj). Stekao je goleme posjede, a njegova je obitelj postala s vremenom najbogatijom velikaškom obitelji u cijeloj Ugarskoj.

Na današnji dan 1645. godine umro je ugarski palatin grof Nikola Esterházy. Bio je prvi pripadnik obitelji Esterházy koji je dobio grofovsku titulu, a imao je odlučujuću ulogu u usponu te obitelji prema vrhu moći u Ugarskoj. Esterházyji su s vremenom doista postali najbogatijom aristokratskom obitelji u Ugarskoj, s najvećim posjedima i najvećim brojem kmetova.

Nikola Esterházy rodio se 1583. godine u Galanti, ishodišnoj točki grofovske i kneževske obitelji Esterházy (po tom su posjedu nosili naziv Esterházy od Galante). Danas se Galanta nalazi u Slovačkoj, no nekoć je pripadala Ugarskom Kraljevstvu. Nikola je rođen kao plemić, a tijekom života stekao je titule baruna i grofa.

Zanimljivo je da je Nikola Esterházy bio jedan od rijetkih mađarskih plemića koji su s protestantizma prešli natrag na katolicizam tijekom vjerskih borbi. Zbog toga je Nikola bio dragocjen Habsburgovcima, koji su mu dali mnoge posjede i obasuli ga častima. Tako je 1625. godine Nikola Esterházy postao ugarskim palatinom, što je bila najviša velikaška funkcija u toj zemlji (u Ugarskoj je palatin bio po statusu sličan banu u Hrvatskoj). Nikola je stekao goleme posjede, uglavnom na graničnom ugarsko-austrijskom području, Među njima su bili posjedi Fraknó (današnji Forchtenstein) i Kismarton (današnji Eisenstadt tj. Željezno). Oba ta posjeda danas se nalaze u austrijskoj pokrajini Gradišću (Burgenland), u kojem živi i znatan broj Gradišćanskih Hrvata. Grof Nikola Esterházy bio je na položaju ugarskog palatina sve do svoje smrti, koja ga je zadesila na današnji dan 1645. godine u mjestu Nagyhöflány (mađ. Großhöflein, hrv. Velika Holovajna), na području današnjeg Gradišća.

Ostali događaji na današnji dan:
1226 – Širenje prakse obožavanja Presvetog Sakramenta
1297 – Bitka kod stirlinškog mosta (Škoti pobijedili Engleze)
1526 – Turci Osmanlije zauzeli Budim u Ugarskoj
1599 – Smaknuta talijanska plemkinja Beatrice Cenci zbog ubojstva nasilnog oca
1649 – Osvajanje Droghede u Irskoj od strane britanske vojske Olivera Cromwella
1683 – Započela Bitka kod Beča (kršćani protiv Turaka Osmanlija)
1697 – Bitka kod Zente (Eugen Savojski pobijedio osmansku vojsku)
1708 – Švedski kralj Karlo XII. odustao od osvajanja Moskve
1709 – Bitka kod Malplaqueta (Francuzi Luja XIV. protiv ujedinjenih saveznika)
1826 – Uhićen protivnik masona William Morgan
1852 – Buenos Aires istupio iz Argentine
1893 – Otvoren Parlament svjetskih religija
1916 – Otvorena Solunska fronta u Prvom svjetskom ratu
1921 – Prvo židovsko naselje tipa mošav u Palestini
1922 – Započeo britanski mandat nad Palestinom
1943 – Početak likvidacije geta u Minsku i Lidi
1944 – Saveznički ulazak u Njemačku
1944 – Savezničko bombardiranje Darmstadta (Drugi svjetski rat)
1961 – Osnovan Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF)
1973 – Čileanski general Pinochet u puču svrgnuo demokratski izabranog predsjednika Salvadora Allendea koji je umro istog dana
1976 – Incident s bombom na newyorškom središnjem kolodvoru
1978 – Sporazum Egipta i Izraela (Sadat-Begin) u Camp Davidu
1988 – Masakr u Aristideovoj župnoj crkvi na Haitiju
1997 – Osnovan autonomni Škotski parlament
2003 – Umrla nožem izbodena švedska premijerka Anna Lindh
2004 – Aleksandrijski patrijarh poginuo u helikopterskoj nesreći
2013 – Ljudski zid za nezavisnost Katalonije

Rođeni:
1522 – Ulisse Aldrovandi
1524 – Pierre de Ronsard
1611 – francuski maršal vikont de Turenne
1723 – Johann Bernhard Basedow
1763 – grof Ignác Gyulay
1771 – Mungo Park
1816 – Carl Zeiss
1853 – Katharina Schratt
1859 – Vjenceslav Novak
1862 – O. Henry
1885 – D. H. Lawrence
1903 – Theodor Adorno
1917 – Ferdinand Marcos
1935 – German Titov
1940 – Brian De Palma
1945 – Franz Beckenbauer
1965 – Moby
1968 – Slaven Bilić
1978 – Dejan Stanković
1979 – Eric Abidal


Umrli:
1063 – kralj Béla I.
1161 – kraljica Melisenda od Jeruzalema
1279 – kardinal Robert Kilwardby
1599 – Beatrice Cenci
1645 – palatin grof Nikola Eszterházy
1677 – James Harrington
1733 – François Couperin
1760 – Louis Godin
1823 – David Ricardo
1789 – Luka Sorkočević
1843 – Joseph Nicollet
1851 – Sylvester Graham
1888 – Domingo Faustino Sarmiento
1917 – Georges Guynemer
1935 – Charles Norris
1941 – Christian Rakovsky
1947 – Alice Keppel
1948 – Muhammad Ali Jinnah
1950 – Jan Smuts
1965 – Ralph C. Smedley
1971 – Nikita Hruščov
1973 – Salvador Allende
1993 – Antoine Izméry
2003 – John Ritter
2007 – Gene Savoy
2009 – Gertrude Baines
2009 – Larry Gelbart

Autor:dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.