Umro osnivač Isusovaca sv. Ignacije Lojolski – 1556.

Autor: Dnevno

Isusovački red danas je najveći katolički red na svijetu. Osnovao ga je sv. Ignacije Lojolski, čiji blagdan slavimo upravo na današnji dan. Poznato djelo koje nam je ostavio sv. Ignacije njegove su znamenite "Duhovne vježbe", kojima se danas služe kao sredstvom za meditaciju čak i nekatolici.

Na današnji dan umro je u Rimu slavni osnivač najvećeg katoličkog reda na svijetu – sv. Ignacije Lojolski. On je rođen u dvorcu Loyola u današnjoj sjevernoj Španjolskoj i podrijetlom je bio Bask. Isprva je bio vojnik, a kasnije je vojničku disciplinu prenio i na redovništvo. Danas je sv. Ignacije Lojolski zaštitnik katoličkih vojnika.

Isusovački red tj. Družbu Isusovu osnovao je u Parizu kad je jednom prilikom okupio svojih šest sveučilišnih kolega u crkvi sv. Dionizija (Saint-Denis) na poznatom brdu Montmartre. Oni su se zakleli na doživotnu suradnju. Red je kasnije odobren od strane pape, a postao je najvećim i najmoćnijim crkvenim redom u kršćanskom svijetu. Isusovce su kroz povijest nazivali i jezuitima. Sv. Ignacije bio je prvi isusovački general (lat. Praepositus Generalis), što je naziv za glavne upravitelje tog reda.

Sv. Ignacije umro je na današnji dan u 65. godini života od tzv. rimske groznice, vrste malarije koju su prenosili komarci i koja se s vremena na vrijeme javljala u Rimu. Proglašen je blaženim 1609., a svetim 1622. godine. Poznato djelo koje nam je ostavio sv. Ignacije Lojolski njegove su znamenite “Duhovne vježbe”, kojima se danas služe kao sredstvom za meditaciju čak i nekatolici.

Dnevna zanimljivost:

Znate li za zemlju s najbržim padom plodnosti u ljudskoj povijesti? 

Misli za današnji dan:

‘Tko je za demokraciju, taj je protiv Boga’ 




Povijesni fotokutak:

FOTO: I vojnici Wehrmachta su se glupirali: pogledajte kako 

Povijesni videokutak:




VIDEO: Ovo je 25 još neriješenih misterija iz povijesti 

{|[nadanasnjidan]|}07-31{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

30. pr. Kr. – Bitka kod Aleksandrije između Marka Antonija i Oktavijana, s ciljem ostvarivanja prevlasti u rimskoj državi

1409. – Ulazak Mlečana u Zadar, nakon što im je kralj Ladislav Napuljski prodao Dalmaciju

1492. – Židovi protjerani iz Španjolske po odredbi kraljice Izabele Kastiljske i kralja Ferdinanda Aragonskog

1498. – Otkriven otok Trinidad

1667. – Mir u Bredi (Anglo-nizozemski rat)

1703. – Daniel Defoe (autor romana “Robinson Crusoe”) stavljen na stup srama u Londonu zbog pisanja satiričnih političkih pamfleta

1715. – Isplovila španjolska flota s blagom

1741. – Karlo Albert od Bavarske izvršio invaziju na Austriju i Češku

1790. – Izdan prvi patent u SAD-u, Samuelu Hopkinsu, za proces proizvodnje potaše (otopine bogate kalijem)

1856. – Osnovan grad Christchurch na Novom Zelandu

1919. – Prihvaćen Weimarski ustav u Njemačkoj, čime je ona postala demokratska parlamentarna republika

1941. – Hermann Göring naredio Reinhardu Heydrichu da organizira plan konačnog rješenja židovskog pitanja

1945. – Predao se francuski vichyjevski državnik Pierre Laval saveznicima u Austriji

1954. – Prvi uspon na planinski vrh K2 (drugi najviši na svijetu) ostvarila talijanska ekspedicija pod vodstvom Ardita Desia

1980. – Fikcionalno rođenje Harryja Pottera (lika iz istoimenih romana britanske spisateljice J.K. Rowling)

1991. – Potpisan START I (pakt o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja)

2006. – Fidel Castro predao vlast bratu Raulu Castru

2012. – Michael Phelps srušio rekord u broju olimpijskih medalja

Rođeni:

1396. – Filip Dobri

1527. – car Maksimilijan II.

1737. – princeza Augusta

1777. – Pedro Ignacio de Castro Barros

1796. – Ignac Kristijanović

1867. – S. S. Kresge

1884. – Carl Friedrich Goerdeler

1886. – Fred Quimby

1886. – Ignacije Bulimbašić

1892. – Herbert W. Armstrong

1892. – nadbiskup Joseph Charbonneau

1909. – Erik von Kuehnelt-Leddihn

1912. – Milton Friedman

1914. – Louis de Funès

1918. – Mia Oremović

1919. – Primo Levi

1921. – Whitney Young

1923. – Ahmet Ertegun

1926. – Bernard Nathanson

1944. – Geraldine Chaplin

1951. – Vjekoslav Šutej

1962. – Wesley Snipes

1964. – Jim Corr

1965. – J. K. Rowling

1969. – Vedran Mlikota

1973. – Wail al-Shehri

Umrli:

54. pr. Kr. – Aurelia Cotta

450. – sv. Petar Krizolog

1358. – Etienne Marcel

1556. – sv. Ignacije Lojolski

1726. – Nicolaus II. Bernoulli

1750. – kralj Ivan V. od Portugal

1750. – katolički svećenik Toma Babić

1784. – Denis Diderot

1821. – katolički svećenik Ivan Rupert Gusić

1864. – Louis Christophe François Hachette

1875. – Andrew Johnson

1884. – car Kien Phuc

1886. – Franz Liszt

1914. – Jean Jaurès

1971. – Walter P. Carter

1972. – Paul-Henri Spaak

1973. – Branimir Marković

1981. – Omar Torrijos

1985. – Eugene Carson Blake

1986. – Chiune Sugihara

1993. – kralj Baudouin od Belgije

2001. – Friedrich Franz od Mecklenburg-Schwerina

2001. – Francisco da Costa Gomes

2003. – Guido Crepax

2004. – katolički svećenik Josip Kopjar

2005. – Wim Duisenberg

2012. – Gore Vidal

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.