Umro hrvatski katolički svećenik i književnik Tituš Brezovački – 1805.

Autor: dnevno

Tituš Brezovački bio je pripadnik Pavlinskog reda, a preminuo je u rodnom Zagrebu. Osobito je poznat do danas ostao po dvjema svojim komedijama - Matijašu Grabancijašu dijaku i Diogenešu.

Na današnji dan 1805. godine umro je u Zagrebu hrvatski katolički svećenik i književnik Tituš Brezovački. Bio je pripadnik znamenitog Pavlinskog reda, punog naziva Red svetog Pavla prvog pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae). Pavlini su imali veliku kulturnu i obrazovnu ulogu na hrvatskom području, a osobito je poznat bio njihov samostan u Lepoglavi, u kojem je jedno vrijeme boravio i Tituš Brezovački. U blizini Zagreba važan je bio pavlinski samostan u Remetama, u kojem je Brezovački kao redovnik također boravio, i to već u mladosti.
Tituš Brezovački rodio se u Zagrebu 1757. godine, u razdoblju vladavine carice i kraljice Marije Terezije. Bio je gotovo vršnjak Wolfganga Amadeusa Mozarta, Maximiliena Robespierrea, francuskog kralja Luja XVI. i kraljice Marije Antoanete. Brezovački je u Pavlinski red stupio već 1773. godine, kao 16-godišnjak. Nažalost, 1786. godine ukinuti su pavlinski samostani u Hrvatskoj odredbom Josipa II., sina spomenute vladarice Marije Terezije. Zbog toga se Tituš Brezovački kao 29-godišnjak našao „na cesti“, kao i mnogi njegovi kolege redovnici. Određeno je vrijeme službovao kao kapelan, a tek je početkom 1800. godine dobio razmjerno unosniju službu prebendara Svetog Ivana kod župe Sv. Marka u Zagrebu. Posljednjih pet godina života proživio je u Zagrebu, sve do svoje smrti na današnji dan spomenute 1805. godine. U trenutku smrti imao je Tituš Brezovački 48 godina. Osobito je poznat do danas ostao po dvjema svojim komedijama – Matijašu Grabancijašu dijaku i Diogenešu. Obje su te komedije pisane kajkavskim jezikom i dobro opisuju duh vremena u kojem je Brezovački živio (kraj 18. stoljeća i prijelaz u 19. stoljeće).

Ostali događaji na današnji dan:
539 pr. Kr. – Kir Veliki oslobodio Židove iz babilonskog ropstva
1675 – Leibniz prvi put upotrijebio znak za integral
1787 – Mozartova opera Don Giovanni prvi put izvedena u Pragu
1863 – Dogovoreno osnivanje Međunarodnog crvenog križa
1874 – Prvo predavanje na Zagrebačkom sveučilištu
1901 – Uhićena žena – serijski ubojica Jane Toppan
1929 – Crni utorak – početak Velike ekonomske krize
1941 – Holokaust u Kaunasu
1948 – Izraelski masakr u Safsafu nad Arapima
1957 – Granata ubačena u izraelski parlament (Knesset)
1956 – Izrael okupirao Sinaj
1960 – Cassius Clay dobio prvi boksački meč
1964 – Nastala država Tanzanija
1969 – ARPANET prvi put povezao dva računala
1998 – 77-godišnji astronaut John Glenn u svemiru
2004 – Potpisan Rimski ugovor o europskom ustavu

Rođeni:
1507 – Fernando Álvarez de Toledo, vojvoda od Albe
1704 – John Byng (britanski admiral)
1879 – Franz von Papen (njemački kancelar)
1897 – Joseph Goebbels (nacistički ministar propagande)
1938 – Ellen Johnson Sirleaf (predsjednica Liberije)
1947 – Richard Dreyfuss (američki glumac)
1950 – Abdullah Gul (turski predsjednik)
1970 – Edwin van der Sar (nizozemski nogometaš)
1971 – Winona Ryder (američka glumica)

Umrli:
1783 – Umro francuski znanstvenik Jean le Rond d’Alembert
1908 – Umro hrvatski književnik Silvije Strahimir Kranjčević
1974 – Kod Gospića poginuli Ivan Matičević i Mate Prpić

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.