Umrla jedina katolička svetica iz Australije – 1909.

Autor: Dnevno

Zanimljivo je da u Australiji danas živi više od 5.4 milijuna katolika, što čak nadmašuje broj anglikanaca (nekad je anglikanaca bilo više nego katolika). Sveta Marija MacKillop – za sada jedina australska katolička svetica - osobito se posvetila obrazovanju siromašnih u Australiji. Njena zajednica Sestara sv. Josipa od Presvetog Srca bila je cijenjena čak i među nekatolicima.

Na današnji dan umrla je sv. Marija MacKillop, jedina katolička svetica u dosadašnjoj povijesti Australije. Bila je škotskog podrijetla, a roditelji su joj se doselili u Australiju iz Škotske još prije njenog rođenja. Sv. Marija MacKillop rođena je u mjestu Fitzroy pokraj Melbournea, u doba kad je Novi Južni Wales još bio britanska kolonija.

Sv. Marija MacKillop osobito se posvetila obrazovanju siromašnih u Australiji. Kao redovnica uzela je ime Marija od Križa. Zajedno s velečasnim Julianom Tenisonom Woodsom osnovala je redovničku zajednicu Sestara sv. Josipa od Presvetog Srca. Te su se redovnice bavile obrazovanjem djece, a također i pomaganjem siročadi, starijima i neizlječivo bolesnima. Bile su cijenjene čak i među nekatolicima.

Nakon 67 godina života, sv. Marija MacKillop umrla je na današnji dan u sjevernom dijelu Sydneyja. Blaženom ju je proglasio papa bl. Ivan Pavao II. 1995. godine. Godine 2010. ona je postala prva i za sada jedina katolička svetica iz Australije. Naime, svetom ju je te godine proglasio papa Benedikt XVI. u Vatikanu.

Zanimljivo je da u Australiji danas živi više od 5.4 milijuna katolika, što čak nadmašuje broj anglikanaca (nekad je anglikanaca bilo više nego katolika). Time su katolici danas vodeća kršćanska denominacija u Australiji.

Povijesni feljton:

100 nepoznatih stvari o glazbi – dio V

Steven Seagal tvrdi da je svirao zajedno s Johnom Lennonom i druge zanimljivosti iz glazbe..




Dnevne zanimljivosti:

Za Falklandskog rata britanski mornari su na tonućem brodu zapjevali pjesmu iz Monty Pythona

Urota bogataša: jesu li bogataši htjeli uspostaviti fašističku vladu u Washingtonu?




Misli za današnji dan:

‘Držati govor o ekonomiji je poput mokrenja niz svoju nogu’

‘Nemoj se toliko bojati smrti koliko nedovoljnog života’

‘Sjeti se, svijetlo na kraju tunela može biti ti’

‘Budi strpljiv prema svemu što je neriješeno u tvojem srcu’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Adolf Hitler i Joseph Göbbels dijele autograme sportašima na Olimpijskim igrama 1936.

Povijesni videokutak:

VIDEO: Pogledajte 25 najpoznatijih sportskih događaja u povijesti

VIDEO: Kako je nastao američki smrtonosni ‘Mirotvorac’

{|[nadanasnjidan]|}08-08{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

1503. – Vjenčanje koje će ujediniti prijestolja Škotske i Engleske (James IV. i Margareta Tudor)

1576. – Položen kamen temeljac za opservatorij Uraniborg astronoma Tychoa Brahea

1588. – Konačni poraz Nepobjedive armade (španjolska flota poražena od strane Engleza)

1786. – Prvi uspon na Mont Blanc (Francuzi Jacques Balmat i dr. Michel-Gabriel Paccard)

1844. – Kvorum 12 apostola postao vrhovno tijelo Mormonske crkve

1879. – Rođen Emiliano Zapata

1908. – Prvi javni let braće Wright u Le Mansu u Francuskoj

1918. – Bitka kod Amiensa u Prvom svjetskom ratu (raspad njemačke obrane)

1960. – Južni Kasai odvojio se od Konga

1963. – Velika pljačka vlaka u Engleskoj (ukradeno 2.6 milijuna funti)

1967. – Osnovan ASEAN (kratica za Association of Southeast Asian Nations)

1974. – Richard Nixon objavio svoju ostavku pred TV-kamerama

1988. – Ustanak “8888” u Burmi protiv socijalističkog režima

1989. – Tajna vojna misija space shuttlea Columbia (vjerojatno za postavljanje vojnog komunikacijskog satelita)

1990. – Irak okupirao i anektirao Kuvajt (povod za Zaljevski rat)

1992. – Hrvatski košarkaši osvojili srebro na Olimpijskim igrama u Barceloni

Rođeni:

1518. – Conrad Lycosthenes

1605. – Cecilius Calvert, lord Baltimore

1673. – John Ker

1790. – Ferenc Kölcsey

1832. – Đura Jakšić

1876. – svećenik Varghese Payyappilly Palakkappilly

1877. – Jovan Skerlić

1879. – Emiliano Zapata

1879. – dr. Bob Smith

1881. – feldmaršal Paul Ludwig Ewald von Kleist

1902. – Paul Dirac

1919. – Dino De Laurentiis

1920. – Carol Lambrino

1921. – Esther Williams

1925. – Alija Izetbegović

1929. – Larisa Bogoraz

1937. – Dustin Hoffman

1940. – Dennis Tito

1948. – Svetlana Savickaja

1950. – Ken Kutaragi

1952. – Jostein Gaarder

1953. – Nigel Mansell

1961. – The Edge

1966. – Chris Eubank

1981. – Roger Federer

Umrli:

1827. – George Canning

1863. – Angus MacAskill

1879. – Immanuel Hermann Fichte

1897. – povjesničar umjetnosti Jacob Burckhardt

1902. – James Tissot

1909. – sv. Marija MacKillop

1910. – hrvatski književnik Janko Polić Kamov

1928. – hrvatski političar Stjepan Radić

1944. – Michael Wittmann

1944. – Erwin von Witzleben

1947. – Anton Denikin

1950. – Fergus McMaster

1969. – barun Otmar von Verschuer

1972. – Andrea Feldman

1974. – Baldur von Schirach

1987. – Danilo Blanuša

1991. – James Irwin

1992. – veliki ajatolah Abu al-Qasim al-Khoei

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.