Umrla Eleonora od Akvitanije – majka Rikarda Lavljeg Srca i jedna od najmoćnijih žena u srednjem vijeku – 1204.

Eleonora je od oca naslijedila golemo vojvodstvo Akvitaniju, koje je obuhvaćalo otprilike jednu trećinu cjelokupnog francuskog teritorija. Zbog toga je bila jedna od najpoželjnijih udavača u Europi (zaredom se udala za francuskog i engleskog kralja).

Na današnji dan 1204. godine umrla je Eleonora od Akvitanije, jedna od najmoćnijih žena europskog srednjeg vijeka. Osobno je bila vladarica Akvitanije, nekoć golemog vojvodstva koje je obuhvaćalo otprilike jednu trećinu cjelokupnog francuskog teritorija. Na području Akvitanije vladali su zakoni po kojima su žene imale veća prava nego u mnogim drugim dijelovima srednjovjekovne Europe pa je Eleonora doista mogla biti vladarica. Kao takva, bila je jedna od najpoželjnijih udavača u Europi pa se zaredom udala za francuskog i engleskog kralja.

Vojvodstvo Akvitanija, koje je Eleonora naslijedila od svog oca Vilima X., obuhvaćalo je u njezino vrijeme cijelu jugozapadnu Francusku (Lourdes, Bordeaux, Périgord), kao i velik dio središnje Francuske (Limoges, Clermont, Poitiers). Zanimljivo je da je Eleonora bila posljednja „nezavisna“ vladarica Akvitanije (svi kasniji vladari te zemlje bili su ujedno i kraljevi Engleske ili Francuske, odnosno pripadnici kraljevskih dinastija tih dviju zemalja).

Eleonora je rodila čak desetoro djece, među njima i dva engleska kralja – Rikarda Lavljeg Srca i Ivana Bez Zemlje (obojica su poznata iz priča o Robinu Hoodu). K tome, dvije Eleonorine kćeri postale su kraljicama – Kastilje i Sicilije – udajom za vladare tih država.

Sve u svemu, Eleonora je svojim nasljedstvom i udajama tijekom života stekla ove brojne naslove: kraljica Engleske, kraljica Francuske, vojvotkinja Akvitanije, vojvotkinja Normandije, vojvotkinja Gaskonje, grofica Anjoua, grofica Mainea, grofica Poitiersa, kao i mnoge druge. U filmskim ekranizacijama Eleonoru je, između ostalih, glumila Katharine Hepburn. Eleonora je preminula na današnji dan 1204. godine u Poitiersu, a pokopana je u znamenitoj opatiji Fontevraud, gdje je bilo pokopano i tijelo njenog sina Rikarda Lavljeg Srca.

Ostali događaji na današnji dan:
286 – Podijeljeno Rimsko Carstvo u doba Dioklecijana
1545 – Osnovan Potosí
1826 – Samuel Morey patentirao motor s unutarnjim izgaranjem
1865 – Posljednja ofenziva južnjačkog generala Roberta E. Leeja
1891 – Osnovana kompanija Wrigley
1902 – Otvorena pruga Parenzana
1919 – U Njemačkoj osnovan znameniti Bauhaus (škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost)
1922 – Nasilje nad katolicima u Irskoj
1933 – Bojkot Židova u Njemačkoj
1945 – Započela Bitka na Okinawi (Drugi svjetski rat)
1946 – Prvi derbi između Dinama i Hajduka
1948 – Berlinski zračni most
1949 – Nastala Republika Irska
1960 – Prva satelitska televizijska slika iz svemira
1969 – Početak korištenja zrakoplova Harrier
1991 – Samoproglašena vlada na čelu s Milanom Babićem proglasila odvajanje od Hrvatske i priključivanje Srbiji
1992 – Početak rata u BiH
2001 – Uvedeni istospolni brakovi u Nizozemskoj
2002 – Dopuštena eutanazija u Nizozemskoj
2006 – Osnovan “britanski FBI” Serious Organised Crime Agency (SOCA)
2007 – Hrvatska vaterpolo reprezentacija osvojila zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu
2009 – Hrvatska pristupila NATO-u

Rođeni:
1543 – François de Bonne, vojvoda de Lesdiguières
1578 – William Harvey
1697 – Antoine François Prévost
1753 – Joseph de Maistre
1776 – Sophie Germain
1815 – Otto von Bismarck
1824 – kardinal bl. Louis-Zéphirin Moreau
1824 – Josip Torbar
1834 – James Fisk
1868 – Emilij Laszowski
1873 – Sergej Rahmanjinov
1880 – Aga Petros
1885 – Clementine Churchill
1906 – Aleksandar Jakovljev
1908 – Abraham Maslow
1911 – Fauja Singh
1923 – Miljenko Grgić
1924 – Miodrag Petrović Čkalja
1927 – Ferenc Puskás
1929 – Milan Kundera
1961 – Susan Boyle
1979 – Ivano Balić

Umrli:
1132 – sv. Hugo od Grenoblea
1204 – Eleonora od Akvitanije
1548 – kralj Sigismund I. od Poljske
1682 – nadbiskup Franz Egon von Fürstenberg-Heiligenberg
1890 – Aleksandar Možajski
1897 – Jandamarra
1917 – Scott Joplin
1920 – Walter Simon
1922 – bl. Karlo Habsburški
1922 – Hermann Rorschach
1924 – Jacob Bolotin
1930 – Cosima Liszt Wagner
1947 – grčki kralj Georgios II.
1950 – Charles R. Drew
1952 – Ferenc Molnár
1965 – Helena Rubinstein
1968 – Lav Davidovič Landau
1976 – Max Ernst
1984 – Marvin Gaye