Turci Osmanlije smaknuli oko 800 kršćana u Italiji odsijecanjem glava – 1480.

Autor: Dnevno

Osmanska invazija Italije i osvajanje Otranta izvršeno je prebacivanjem trupa na brodovima preko Otrantskih vrata s područja Albanije. Osmanski zapovjednik bio je Gedik Ahmed-paša, u službi tadašnjeg sultana Mehmeda II. Osvajača.

Na današnji dan 1480. godine Turci Osmanlije smaknuli su u Italiji oko 800 kršćana na brdu pokraj grada Otranta. Naime, Osmanlije su prethodnog dana zauzele Otranto nakon dvotjedne opsade. Zarobljene stanovnike tog grada masakrirali su na brdu pokraj grada, zvanom Minervino brdo. Smaknuća tih kršćanskih mučenika izvršavana su odsijecanjem glava, navodno pred očima ostalih zarobljenika koji su čekali na red.
Osmanska invazija Italije i osvajanje Otranta izvršeno je prebacivanjem trupa na brodovima preko Otrantskih vrata s područja Albanije. Osmanski zapovjednik bio je Gedik Ahmed-paša, u službi tadašnjeg sultana Mehmeda II. Osvajača.
Nakon osvajanja Otranta Osmanlije su u tamošnjoj katedrali smaknuli nadbiskupa sv. Stjepana Argercola de Pendinellis (Stefano Argercolo de Pendinellis). Među 800 kršćana koje su Osmanlije smaknuli na današnji dan na spomenutom brdu bio je i krojač sv. Antun Primaldo, kojem je prema predaji prvom odsječena glava. Ukupno je 1480. godine kod Otranta od strane Turaka Osmanlija smaknuto 813 mučenika. Oni su proglašeni blaženicima Katoličke crkve 1771. godine od strane papa Klementa XIV., a svecima ih je proglasio papa Franjo 2013. godine. Danas se u katedrali u Otrantu čuvaju relikvije otrantskih mučenika.

Povijesni feljton:

POVIJESNI FELJTON – najutjecajnije osobe u povijesti prema wikipediji – dio I

Znate li tko su najutjecajniji Hrvati u povijesti?

Dnevna zanimljivost:

Jedan od prvih zooloških vrtova kao ulaznice je prihvaćao mačke ili pse – koristili su ih za hranu

Misli za današnji dan:




‘Ne koristim samo sve mozgove koje imam već i sve mozgove koje mogu posuditi’

‘Država se može osvojiti na dva načina. Prvi je mačem. Drugi je državnim dugom’

‘Nikad nemoj podcijeniti moć glupih ljudi u velikim grupama’




‘Dostojanstvo se ne sastoji od posjedovanja zasluga već svijesti da ih zaslužujemo’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Adolf Hitler priprema se objaviti Nijemcima da je postao njihovim vladarom

Povijesni videokutak:

VIDEO: Ovako je zvučala bezuvjetna predaja Japana kojom je završio Drugi svjetski rat

VIDEO: Ovo je bilo 25 najvećih carstava u povijesti

{|[nadanasnjidan]|}08-14{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

1040. – Legendarni škotski plemić Macbeth ubio kralja Duncana I. da bi postao kraljem

1715. – Turci poraženi kod Sinja (u slavu tog događaja obilježava se Sinjska alka prve nedjelje u kolovozu svake godine)

1893. – Prve registarske pločice za automobile (uvedene prvo u Francuskoj)

1910. – Dogovoreno slavljenje Dana žena na Međunarodnoj konferenciji žena (slavi se 8. ožujka svake godine)

1912. – Američka intervencija u Nikaragvi

1913. – Sveticom proglašena časna sestra sv. Bernardica Soubiros

1916. – Rumunjska objavila rat Austro-Ugarskoj (Prvi svjetski rat)

1921. – Osnovana Tuvanska republika u južnom Sibiru, uz potporu Sovjetske Rusije

1926. – Otvoren Muzej grada Zagreba

1935. – Uvedene mirovine u SAD-u Zakonom o socijalnoj sigurnosti

1936. – Posljednje javno smaknuće u SAD-u (vješan Rainey Bethea u Kentuckyju)

1941. – Potpisana Atlantska povelja o uređenju svijeta nakon Drugog svjetskog rata (potpisali Winston Churchill i Franklin D. Roosevelt)

1947. – Nezavisnost Pakistana od Velike Britanije

1970. – Obnova diplomatskih odnosa SFRJ i Vatikana

1980. – Lech Wałęsa poveo štrajkove u poljskim brodogradilištima u Gdansku

1983. – Počelo Prvo svjetsko prvenstvo u atletici

1987. – Oslobođena djeca koja su bila zarobljenici sekte na ranču Kia Lama u Australiji

1994. – Uhićen zloglasni venezuelanski ubojica Carlos “Šakal”

2006. – Masakr tamilskih djevojčica u Sri Lanki

2010. – Prve Olimpijske igre mladih održane u Singapuru

Rođeni:

1473. – bl. Margaret Pole, grofica od Salisburyja

1642. – Cosimo III. Medici

1688. – kralj Friedrich Wilhelm I. od Prusije

1727. – princeze Louise Élisabeth i Henrietta od Francuske

1740. – papa Pio VII.

1777. – Hans Christian Ørsted

1850. – Ljudevit Rossi

1851. – Doc Holliday

1876. – Aleksandar Obrenović

1894. – Drago Ibler

1926. – René Goscinny

1945. – Steve Martin

1945. – Wim Wenders

1947. – Danielle Steel

1959. – Magic Johnson

1960. – Sarah Brightman

1965. – Brannon Braga

1965. – Emmanuelle Béart

1966. – Halle Berry

1983. – Mila Kunis

Umrli:

1040. – kralj Duncan I. od Škotske

1433. – kralj Ivan I. od Portugala

1464. – papa Pio II. (Enea Silvio Piccolomini)

1870. – David Farragut

1891. – Sarah Childress Polk

1951. – američki multitmilijuner William Randolph Hearst

1956. – njemački književnik Bertolt Brecht

1958. – Frédéric Joliot-Curie

1958. – nacistički političar Konstantin von Neurath

2004. – Czesław Miłosz

2007. – glumica Nela Eržišnik

2012. – Svetozar Gligorić

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.