Tin Pongrac

Titova Jugoslavija regulirala odnose s Vatikanom – 1966.

Autor: dnevno.hr

1960-ih godina došlo je do poboljšanja odnosa Titove Jugoslavije i Katoličke crkve. S jedne strane dogodila se liberalizacija u Jugoslaviji, a s druge strane je i Katolička crkva doživjela promjene u sklopu Drugog vatikanskog koncila.

Još od početka socijalističke Jugoslavije 1945. godine, odnosi komunista s Katoličkom crkvom bili su zategnuti. Zatvoren je zagrebački nadbiskup bl. Alojzije Stepinac, a svojedobno je uhapšen i njegov budući nasljednik Franjo Šeper. Kad je Sveta stolica proglasila bl. Alojzija Stepinca 1952. kardinalom, Jugoslavija je prekinula diplomatske odnose s Vatikanom. Ipak, tijekom 1960-ih dolazi do poboljšanja odnosa. S jedne strane je došlo do liberalizacije u Jugoslaviji, a s druge strane je i Katolička crkva doživjela promjene u sklopu Drugog vatikanskog koncila. Pregovori između Svete stolice i Jugoslavije počeli su 1964. godine.

Promjene su se vidjele i u praksi. Tako je već od 1962. počeo izlaziti Glas Koncila, koji je postao najvažnije crkveno glasilo. Na današnji dan, nakon dugotrajnih pregovora, potpisan je u Beogradu protokol kojim su regulirani odnosi Svete Stolice i SFRJ. Jugoslavenske su vlasti tim protokolom potvrdile slobodu vjeroispovijesti, jednakopravnost svih vjerskih zajednica i odvojenost crkve i države. Katoličkoj crkvi zajamčeno je slobodno obavljanje vjerskih poslova i uvažena je nadležnost Svete Stolice nad Katoličkom crkvom u Jugoslaviji u duhovnim stvarima.

S druge strane, Vatikan je izjavio da svećenici ne mogu svoje crkvene i vjerske funkcije zloupotrebljavati u političke svrhe i osuđeno je političko nasilje i politički terorizam. U sljedećim godinama odnosi Crkve i države bili su sve bolji. Od 1966. dopuštena je prodaja ploča s Božićnim pjesmama u trgovinama. Dozvoljena je i izgradnja prve nove poslijeratne crkve u Zagrebu (u Sigetu). Godine 1968. prevedena je Biblija na hrvatski jezik, a 1970. uspostavljeni su i diplomatski odnosi Vatikana i SFRJ. Konačno, 1971. Tito je posjetio Vatikan, susrevši se s papom časnim slugom Božjim Pavlom VI.

Dnevna zanimljivost:

Bin Ladenova obitelj gradi najveću zgradu na svijetu, visoku kilometar

Citati za današnji dan:

Camus o ustrajanju, Mark Twain o spavanju i Cersei Lannister o zlima ljubavi

Povijesni fotokutak:

FOTO: Ruso-židovski vođa Sovjetskog Saveza zuri u tijesno odjevenu djevojku amero-židova Kissingera

{|[nadanasnjidan]|}06-26{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

1409. – Doba dvostruke zapadne šizme

1541. – Ubijen španjolski konkvistador Francisco Pizarro

1718. – Umro sin cara Petra Velikog u sumnjivim okolnostima

1723. – Rusko Carstvo osvojilo grad Baku

1794. – Bitka kod Fleurusa (Francuski revolucionarni ratovi)

1819. – Patentiran bicikl

1857. – Prva dodjela odlikovanja Viktorijin križ u Velikoj Britaniji

1894. – Započela izgradnja Starčevićevog doma u Zagrebu

1906. – Prvo Grand Prix automobilsko natjecanje u povijesti

1917. – Prvi američki vojnici u Europi (Prvi svjetski rat)

1918. – Završila Bitka kod šume Belleau (Prvi svjetski rat)

1941. – SSSR bombardirao grad Košice (Drugi svjetski rat)

1945. – Potpisana Povelja UN-a u San Franciscu

1948. – William Shockley patentirao bipolarni tranzistor

1953. – Uhićen šef sovjetske policije Lavrentij Berija

1960. – Nezavisnost Somalilanda

1974. – Prvo skeniranje bar-koda

1975. – Dva agenta FBI ubijena u indijanskom rezervatu u Južnoj Dakoti

1977. – Posljednji koncert Elvisa Presleya

1992. – Završila Operacija Lipanjske zore

1996. – Veronicu Guerin ubili pripadnici narko-bande

Rođeni:

1694. – Georg Brandt

1730. – Charles Messier

1817. – Branwell Brontë

1824. – William Thomson, lord Kelvin

1866. – George Herbert, lord Carnarvon

1880. – Natalia, princeza Brassova

1892. – Pearl S. Buck

1898. – Willy Messerschmitt

1899. – velika kneginja Marija

1908. – Salvador Allende

1909. – Colonel Tom Parker

1921. – Violette Szabo

1926. – dr. Jérôme Lejeune

1956. – Chris Isaak

1963. – Mihail Hodorkovski

1969. – Colin Greenwood

1971. – Max Biaggi

1985. – Ogyen Trinley Dorje

Umrli:

363. – car Julijan Apostat

1541. – Francisco Pizarro

1752. – kardinal Giulio Alberoni

1757. – Maximilian Ulysses Browne

1784. – Caesar Rodney

1810. – Joseph-Michel Montgolfier

1830. – britanski kralj George IV.

1836. – Claude Joseph Rouget de Lisle

1856. – Max Stirner

1878. – Mercedes od Orléansa

1922. – Albert I., princ od Monaka

1938. – James Weldon Johnson

1943. – Karl Landsteiner

1945. – Emil Hácha

1946. – Max Kögel

1946. – Yōsuke Matsuoka

1947. – Richard Bedford Bennett

1955. – Engelbert Zaschka

1957. – Alfred Döblin

1957. – Malcolm Lowry

1958. – Andrija Štampar

1975. – sv. Josemaría Escrivá

1996. – Veronica Guerin

2002. – Arnold Brown

2003. – Denis Thatcher

2003. – Strom Thurmond

2007. – Liz Claiborne

2012. – Nora Ephron

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.