“Tenk” koji su sovjeti vozili po Mjesecu u doba slijetanja američkih astronauta – 1970.

Autor: Dnevno

Lunohod 1 vozio se po površini Mjeseca u doba kad su na njemu bile američke misije Apollo 14 i Apollo 15. Lunohod 1 bilo je prilično veliko vozilo u usporedbi s današnjim roverima koji se šalju npr. na Mars.

Na današnji dan 1970. godine lansirano je u svemir sovjetsko Mjesečevo vozilo Lunohod 1. Do Mjeseca je to vozilo dopremljeno svemirskom letjelicom Luna 17. Zanimljivo je da je Lunohod 1 bilo prvo daljinski upravljano svemirsko vozilo u povijesti koje se kretalo po površini nekog stranog svemirskog tijela.
Lunohod 1 meko je spušten na površinu Mjeseca spomenutom Lunom 17, i to u područje zvano More kiša (Mare Imbrium). Zanimljivo je da se po Mjesecu Lunohod 1 kretao samo tijekom Mjesečevog dana (u periodu kad Sunce obasjava površinu Mjeseca). Ukupno je tijekom svoje misije Lunohod 1 prešao oko 10,540 metara po Mjesecu, tijekom 322 dana.
Vrlo je zanimljivo da je SSSR lansirao Lunohod 1 upravo u doba kad je SAD provodio Apollo program slanja ljudi na Mjesec. Dapače, Lunohod 1 vozio se po površini Mjeseca u doba kad su na njemu bile američke misije Apollo 14 i Apollo 15. Štoviše, Apollo 15 čak i nije bio osobito daleko od Lunohoda 1 u vrijeme njegovog kretanja po Mjesecu.
Lunohod 1 bilo je prilično veliko vozilo u usporedbi s današnjim roverima koji se šalju npr. na Mars. Imao je masu od čak 840 kilograma i bio je visok oko 135 centimetara, što znači da mu je veličina bila slična automobilu. U jednom nagrađenom dokumentarnom filmu Lunohod je čak nazvan Tenkom na Mjesecu (Tank on the Moon).

{|[nadanasnjidan]|}11-10{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:
1444 – Bitka kod Varne između kršćanske i osmanske vojske
1580 – Masakr nad papinskom vojskom u Irskoj
1619 – San Renea Descartesa koji ga je inspirirao za filozofska promišljanja
1793 – Proglašena “boginja razuma” kao božanstvo tijekom Francuske revolucije
1871 – Istraživač Henry Morton Stanley pronašao Davida Livingstonea u Africi
1898 – Pokušaj puča u Wilmingtonu u Sjevernoj Karolini
1942 – Njemačka okupacija Vichyjevske Francuske
1954 – Otvoren spomenik žrtvama Iwo Jime na groblju Arlington u SAD-u
1975 – Osimski sporazumi između Italije i SFRJ
1975 – UN izjednačio cionizam s rasizmom (Rezolucija 3379)
2001 – Početak prodaje Appleovog iPoda

Rođeni:
1483 – Martin Luther (njemački teolog)
1566 – Robert Devereux, lord Essex (engleski dvorjanin)
1620 – Ninon de l’Enclos (francuska književnica)
1668 – François Couperin (francuski skladatelj)
1683 – George II. (britanski kralj)
1759 – Friedrich Schiller (njemački književnik)
1869 – Gaetano Bresci (talijansko-američki anarhist)
1871 – Winston Churchill (američki književnik)
1888 – Andrej Tupoljev (ruski aviokonstruktor)
1895 – John Knudsen Northrop (američki aviokonstruktor)
1906 – Josef Kramer (njemački zapovjednik koncentracijskih logora)
1919 – Mihail Kalašnjikov (ruski izumitelj)
1925 – Richard Burton (velški glumac)
1928 – Ennio Morricone (talijanski skladatelj)
1939 – Anscar Chupungco (filipinski katolički svećenik)
1947 – Bašir Gemayel (libanonski političar i vojnik)
1955 – Roland Emmerich (njemački redatelj)
1969 – Jens Lehmann (njemački golman)

Umrli:
461 – papa sv. Leon I.
1241 – papa Celestin IV.
1444 – kralj Vladislav od Varne
1549 – papa Pavao III.
1659 – Afzal Khan
1673 – Michał Korybut Wiśniowiecki
1728 – Fjodor Apraksin
1865 – Henry Wirz
1888 – katolički svećenik Jakov Volčić
1891 – Arthur Rimbaud
1912 – Louis Cyr
1936 – Louis Gustave Binger
1938 – Mustafa Kemal-paša Atatürk
1982 – Leonid Brežnjev
1987 – Noor Hossain
2003 – Canaan Banana
2006 – Jack Palance
2007 – Norman Mailer
2010 – Dino De Laurentiis

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.