Talijanski kralj koji je naslijedio pretenzije na britansku krunu – 1751.

Autor: dnevno

Karlo Emanuel IV. od Savoje bio je kralj Sardinije i vladar Pijemonta, a nakon izumiranja britanske kraljevske dinastije Stuart naslijedio je tzv. jakobitske pretenzije na prijestolje Velike Britanije. Time je teoretski mogao polagati i pravo na titulu britanskog kralja.

Na današnji dan 1751. godine rođen je Karlo Emanuel IV. od Savoje, kralj Sardinije iz razdoblja Francuske revolucije i Napoleonskih ratova. Njegova je država, koju je naslijedio od oca, obuhvaćala ne samo Sardiniju, nego i velik dio kopna u sjevernoj Italiji (npr. Pijemont, koji je prethodno već stoljećima bio u posjedu savojske dinastije). Kad je Karlo Emanuel IV. 1796. godine preuzeo krunu i kraljevski naslov, prijestolnica mu je bila u Torinu.

Kad je francuska revolucionarna vojska zauzela Torino i velik dio sjeverne Italije, Karlo Emanuel IV. bio je prisiljen povući se na otok Sardiniju. Taj je otok, naime, ostao pošteđen francuskog osvajanja tijekom cijelog razdoblja Francuske revolucije i Napoleonskih ratova. Osobito je zanimljivo da je to izgnanstvo Karla Emanuela IV. na Sardiniji ujedno bio i prvi slučaj u povijesti da je kralj Sardinije iz savojske dinastije doista i boravio na otoku (prethodno im je uporište bilo u Torinu i okolnim krajevima na talijanskom kopnu).

Kralj Karlo Emanuel IV. ipak nije dugo ostao na Sardiniji. Trajnije se sa suprugom naselio u Rimu i Napulju, a bio je gost obitelji Colonna, kao i kardinala princa Henryja Benedicta Stuarta (posljednjeg muškog potomka britanske kraljevske dinastije Stuart). Taj je kardinal bio rođak kralja Karla Emanuela IV., a zanimljivo je da je nakon kardinalove smrti, kojom su Stuarti izumrli u muškoj liniji, upravo taj kralj naslijedio tzv. jakobitske pretenzije na prijestolje Velike Britanije. Time je Karlo Emanuel IV. teoretski mogao polagati i pravo na titulu britanskog kralja.

Karlo Emanuel IV. umro je u Rimu 1819. godine, i to u palači Colonna (Palazzo Colonna), velikoj građevini u središtu grada, koja se i danas može vidjeti. U trenutku smrti bio je Karlo Emanuel IV. u 69. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
1487 – Lambert Simnel okrunjen u Irskoj za kralja
1738 – Preobraćenje propovjednika Johna Wesleyja
1803 – Rođen Charles Lucien Bonaparte
1819 – Prvi prijelaz parobroda preko Atlantskog oceana (SS Savannah)
1844 – Samuel Morse poslao poruku kroz novootvoreni telegraf
1846 – Američki general Zachary Taylor zauzeo meksički grad Monterrey
1921 – Počelo suđenje anarhistima Saccu i Vanzettiju u SAD-u
1940 – Prvi let helikoptera s jednim rotorom (Igor Sikorsky)
1941 – Njemački brod Bismarck potopio britanski brod HMS Hood
1964 – U tučnjavi na nogometnoj utakmici poginulo preko 300 ljudi
1967 – Egipat blokirao izraelske luke
1976 – Zrakoplov Concorde počeo letjeti na liniji London – Washington
1989 – Supruga serijskog ubojice dobila odštetu od žutog tiska
1991 – Izrael započeo operaciju izvlačenja etiopskih Židova
1992 – Povlačenje JNA s Visa
2000 – Izrael se nakon 22 godine povukao iz Libanona
2001 – Najteža civilna nesreća u Izraelu
2002 – Sporazum Putin-Bush o nuklearnom oružju
2004 – Sjeverna Koreja zabranila mobilne telefone

Rođeni:
15 pr. Kr. – Germanik
1494 – Pontormo
1544 – William Gilbert
1671 – Gian Gastone de’ Medici
1686 – Gabriel Fahrenheit
1743 – Jean-Paul Marat
1751 – Karlo Emanuel IV. od Savoje
1803 – Charles Lucien Bonaparte
1810 – Abraham Geiger
1813 – Kmety György
1819 – kraljica Viktorija
1822 – Šime Ljubić
1836 – Joseph Rowntree
1870 – feldmaršal Jan Christiaan Smuts
1905 – Mihail Aleksandrovič Šolohov
1937 – Zdravko Tomac
1941 – Bob Dylan
1945 – Priscilla Presley
1988 – narednica Monica Lin Brown

Umrli:
189 – papa sv. Eleuterije
1095 – papa sv. Grgur VII.
1153 – škotski kralj David I.
1543 – Nikola Kopernik
1612 – Robert Cecil, lord Salisbury
1627 – Luis de Góngora
1725 – Jonathan Wild
1792 – George Brydges Rodney, lord Rodney
1806 – John Campbell, vojvoda od Argylla
1825 – franjevački svećenik Matija Petar Katančić
1861 – Elmer E. Ellsworth
1871 – pariški nadbiskup Georges Darboy
1883 – emir Abd El-Kader
1901 – biskup bl. Louis-Zéphirin Moreau
1903 – Marcel Renault
1941 – Lancelot Holland
1945 – feldmaršal Robert Ritter von Greim
1950 – feldmaršal Archibald Wavell
1954 – Vladimir Becić
1959 – John Foster Dulles
1974 – Duke Ellington
1995 – Harold Wilson




Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.