GNU/Commons

Sveti Fermin i trčanje s bikovima u Pamploni – 303.

Autor: Dnevno

Danas Katolička crkva slavi svetog Fermina. Njemu u čast održava se svake godine u Pamploni spektakl utrke s bikovima u mjesecu srpnju. To je postala vjerojatno najpopularnija svečanost u čitavoj Španjolskoj i godišnje je posjeti oko milijun ljudi.

Danas katolička crkva slavi dan svetog Fermina, popularnog naročito u gradu Pamploni, gdje se njemu u čast održava poznata ulična utrka s bikovima. Pamplona je glavni grad Navarre, zemlje koja je danas u sastavu Španjolske, ali koja ima dugu povijest i tradiciju nezavisnosti. Navarra je uvelike povezana s narodom Baska, jednim od najstarijih u Europi, čiji jezik nije srodan ni s jednim drugim europskim jezikom. Dapače, Baske se ponekad smatra najstarijim europskim starosjediocima, jer možda vuku korijene još od tamošnjih pećinskih slikara.

Sveti Fermin rođen je u Pamploni, povijesnoj prijestolnici Navarre, u 3. stoljeću. Bio je navodno iz rimske obitelji senatorskog staleža. Zainteresirao se za kršćanstvo i postao svećenik, a zatim i prvi biskup Pamplone. Sveti Fermin bio je aktivan širitelj Evanđelja, pa se kao takav uputio i u sjevernu Francusku (tadašnja Galija). U gradu Amiensu po predaji je na današnji dan vjerojatno 303. godine mučenički ubijen odsijecanjem glave.

U Pamploni se u čast sv. Ferminu održava spektakl utrke s bikovima u mjesecu srpnju. Ta svečanost se naziva Sanfermines po svetom Ferminu. To je postala vjerojatno najpopularnija svečanost u čitavoj Španjolskoj i godišnje je posjeti oko milijun ljudi. Poznatom ju je učinio već Ernest Hemingway 1920-tih godina. Na gradske ulice pusti se krdo bikova i volova, koji trče do arene udaljene 826 metara. Svake godine se ozlijedi 200 do 300 ljudi pri toj trci, a do sada je poginulo ukupno 15 osoba.

{|[nadanasnjidan]|}09-25{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:

FOTO/VIDEO: Ovo nije gay pride, ovo je elitna Španjolska legija

Citati za današnji dan:

"Gotovi smo kada ja kažem da smo gotovi."

Povijesni fotokutak:

FOTO: Trocki, Staljinov suparnik židovskog podrijetla u egzilu u Meksiku pred svoje ubojstvo

Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:
1493 – Kolumbo isplovio na svoje drugo prekooceansko putovanje
1513 – Prvi Europljani došli do Tihog oceana (španjolski istraživač Vasco Núñez de Balboa)
1690 – Prve novine u Americi izašle u gradu Bostonu
1790 – Začetak Pekinške opere
1854 – Započela opsada Sevastopolja u Krimskom ratu
1906 – Rođenje daljinskog upravljača (Španjolska)
1942 – Švicarci zabranili ulaz u zemlju Židovima
1983 – Najveći bijeg iz zatvora nakon Drugog svjetskog rata (zatvor Maze u Sjevernoj Irskoj)
1991 – Ustrojena vukovarska brigada branitelja
1992 – NASA lansirala svemirsku letjelicu Mars Observer

Rođeni:
1644 – Ole Rømer
1599 – Francesco Borromini
1683 – Jean-Philippe Rameau
1694 – Henry Pelham
1711 – kineski car Qianlong
1744 – pruski kralj Fridrik Vilim II.
1764 – Fletcher Christian
1766 – Armand-Emmanuel de Vignerot du Plessis, vojvoda de Richelieu
1866 – Thomas Hunt Morgan
1896 – Sandro Pertini
1897 – William Faulkner
1906 – Dimitrij Šoštakovič
1911 – Eric Williams
1915 – Ethel Rosenberg
1929 – Barbara Walters
1930 – Nino Cerruti
1943 – Robert Gates
1944 – Michael Douglas
1951 – Pedro Almodóvar
1951 – Mark Hamill
1952 – Christopher Reeve
1955 – Zucchero
1958 – Michael Madsen
1961 – Heather Locklear
1968 – Will Smith
1969 – Catherine Zeta-Jones
1974 – Igor Bogdanović

Umrli:
303 – sv. Fermin
1066 – norveški kralj Harald Hardrada
1396 – Jean de Vienne
1496 – Piero Capponi
1506 – kralj Filip I. Lijepi
1534 – papa Klement VII.
1602 – Caspar Peucer
1617 – isusovac Francisco Suarez
1630 – Ambrogio Spinola, markiz od Balbasesa
1665 – nadvojvotkinja Maria Anna od Austrije
1777 – Johann Heinrich Lambert
1792 – Adam Gottlob Moltke
1794 – Paul Rabaut
1828 – Charlotta Seuerling
1849 – austrijski glazbenik Johann Strauss St.
1893 – Louise von François
1901 – Arthur Fremantle
1918 – Mihail Aleksejev
1928 – Richard F. Outcault
1946 – Hans Eppinger
1958 – John B. Watson
1960 – Emily Post
1960 – Viktor Vida
1968 – Hans F. K. Günther
1970 – Erich Maria Remarque
1983 – belgijski kralj Leopold III.
1987 – Mary Astor
1988 – Billy Carter
1991 – nacistički zločinac Klaus Barbie
2003 – Franco Modigliani
2003 – Edward Said
2005 – Madeline-Ann Aksich
2005 – M. Scott Peck

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.