Švedska kraljica Kristina u Innsbrucku objavila svoje preobraćenje na katoličanstvo – 1655.

Autor: dnevno

Kraljica Kristina u Innsbrucku je boravila tijekom svog putovanja iz Švedske u Rim. Obred povodom njenog preobraćenja održan je u dvorskoj crkvi (Hofkirche) u Innsbrucku.

Na današnji dan 1655. godine nekadašnja švedska kraljica Kristina u Innsbrucku je objavila svoje preobraćenje na katoličanstvo. U tom je smislu održan obred u dvorskoj crkvi (Hofkirche) u Innsbrucku, odmah do tamošnjeg vladarskog dvora. Kristinin je domaćin u Innsbrucku bio nadvojvoda Ferdinand Karlo Habsburški, tadašnji vladar Tirola i tzv. Prednje Austrije. Kraljica je doputovala s pratnjom od oko 250 ljudi, što je nadvojvodi navodno stvorilo velike financijske probleme. Dvorska crkva u Innsbrucku povijesno je i inače izvanredno zanimljiva građevina. Sadrži 28 velikih brončanih skulptura habsburških predaka i rođaka te povijesnih junaka. Te su skulpture nadnaravne veličine (visine 200 do 250 centimetara), a prikazuju, između ostalih, Godefroya od Bouillona, kralja Artura i Rudolfa Habsburškog.
Kraljica Kristina u Innsbrucku je boravila tijekom svog putovanja iz Švedske u Rim. Naime, prethodne je godine (1654.) abdicirala u Švedskoj, protestantskoj zemlji, a zatim se uputila u papinski Rim, kamo je stigla krajem 1655. godine. U Rimu je Kristina i preminula 1689. godine, u 63. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
644 – Smrtno ranjen drugi muslimanski kalif Omar
1671 – Dan Sveučilišta u Zagrebu (Sabor prihvatio povelju vladara Leopolda)
1777 – Rođen Laval Nugent (austrijski vojskovođa)
1783 – Posljednje javno vješanje u Londonu (smaknut John Austin)
1793 – Giljotinirana feministkinja Olympe de Gouges
1812 – Bitka kod Vjazme (Miloradovič pobijedio Napoleonovu vojsku)
1838 – Začetak novina s najvišom nakladom na engleskom jeziku (The Times of India)
1867 – Bitka kod Mentane pokraj Rima
1903 – Panama se odvojila od Kolumbije
1914 – Patentiran grudnjak u SAD-u
1918 – Nezavisnost Poljske od Rusije
1930 – Getúlio Dornelles Vargas došao na čelo Brazila
1943 – Bombardiranje njemačkog Wilhelmshafena
1964 – Stanovnicima Distrikta Kolumbija omogućeno glasovanje na predsjedničkim izborima
1978 – Nezavisnost Dominike
1979 – Pripadnici Ku Klux Klana počinili masakr u Greensborou u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina
1984 – Sprovod svećenika bl. Jerzyja Popiełuszka u Varšavi
1991 – Jedinice ZNG-a preimenovane u Hrvatsku vojsku

Rođeni:
1500 – Benvenuto Cellini (talijanski umjetnik)
1560 – Annibale Carracci (talijanski slikar)
1749 – Daniel Rutherford (škotski znanstvenik)
1777 – Laval Nugent (austrijski vojskovođa)
1793 – Stephen F. Austin (američki poduzetnik)
1852 – japanski car Meiji
1890 – blaženi Eustáquio van Lieshout (katolički svećenik i misionar)
1901 – André Malraux (francuski književnik i ministar)
1901 – Leopold III. (belgijski kralj)
1912 – Alfredo Stroessner (paragvajski političar)
1918 – Raimon Panikkar (španjolski teolog)
1921 – Charles Bronson (američki glumac)
1924 – Slobodan Novak (hrvatski književnik)
1924 – Samuel Ruiz (katolički biskup)
1933 – Michael Dukakis (američki političar)
1933 – Amartya Sen (indijski nobelovac)
1945 – Gerd Müller (njemački nogometaš)
1952 – Roseanne Barr (američka glumica)
1957 – Dolph Lundgren (američki glumac)


Umrli:
592 – sv. Silvija
753 – sv. Pirmin
oko 1040 – sv. Amico di San Pietro Avellana
1130 – sv. Berard (Berardo) dei Marsi, biskup i kardinal
1456 – Edmund Tudor
1459 – bl. Ivan iz Norcije (Giovanni da Norcia)
1584 – sv. Karlo Boromejski, nadbiskup i kardinal
1639 – sv. Martin de Porres
1793 – Olympe de Gouges
1794 – kardinal François-Joachim de Pierre de Bernis
1858 – Harriet Taylor Mill
1884 – premijer Menyhért Lónyay
1891 – Louis Lucien Bonaparte
1926 – Annie Oakley
1949 – Solomon R. Guggenheim
1954 – Henri Matisse
1957 – Wilhelm Reich
1970 – Petar II. Karađorđević
1975 – Tajuddin Ahmad
1993 – Léon Theremin
1996 – Jean-Bédel Bokassa
2001 – Ernst Gombrich
2005 – Hrvoje Bartolović
2007 – Toni Kljaković
2010 – Viktor Černomirdin

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.