Stvaranje svijeta po kalendaru Maja – 3114. pr. Kr.

Autor: Dnevno

S majanskim kalendarom bile su povezane poznate teorije o kraju svijeta 2012. godine, koje se očigledno nisu obistinile.

Na današnji dan 3114. godine prije Krista stvoren je sadašnji svijet prema vjerovanju Maja. Taj narod koristio je za računanje vremena komplicirani kalendar baziran na broju 20. Najduži vremenski odsječak za koji su imali ime bio je tzv. b’ak’tun. Naime, jedan b’ak’tun ima 144,000 dana tj. traje nešto više od 394 naše godine. Na današnji dan 3114. pr. Kr. započeo je 1. b’ak’tun sa stvaranjem svijeta, a mi danas živimo u 14. b’ak’tunu, koji je nedavno počeo (krajem 2012. godine).

Maje su vjerovale da su prije našeg svijeta bogovi bili stvorili druge svjetove, ali su se ti pokazali lošima i uništeni su. Prijašnja četiri svijeta imala su svaki svoje sunce. Prvi svijet bio je pod vladavinom Prvog sunca – nazvanog Nahui-Ocelotl (“Jaguarovo sunce”) i u njemu su živjeli divovi koje su proždrli jaguari. Nakon uništenja tog svijeta došao je drugi po redu, kojim je vladalo Drugo sunce – Nahui-Ehécatl (“Sunce vjetra”). Njegovi stanovnici su se pretvorili u majmune, a svijet je uništen jakim vjetrovima. Treći svijet imao je Treće sunce – Nahui-Quiahuitl (“Sunce kiše”) i uništen je vatrenom kišom. Preživjele su samo ptice ili stanovnici koji su se pretvorili u ptice. Četvrti svijet s Četvrtim suncem – Nahui-Atl (“Vodeno sunce”) uništen je ogromnom poplavom, poput one u Bibliji. Preživjeli su navodno pretvoreni u pse.

Peto sunce naziva se Nahui-Ollin (“Sunce potresa”). Budući da su prijašnji svjetovi trajali po 13 b’ak’tuna, taj je svijet po nekima trebao završiti sa završetkom 13. b’ak’tuna. Prema majanskom kalendaru 13. b’ak’tun završio je 21. prosinca 2012. godine. Budući da se aktualno sunce zove Nahui-Ollin (“Sunce potresa”), svijet je trebao biti navodno uništen razornim potresima. Iz svega navedenoga nastale su poznate teorije o kraju svijeta 2012. godine, koje se očigledno nisu obistinile.

Povijesni feljton:

100 nepoznatih stvari o glazbi – dio VIII

Skladatelj koji se bojao broja 13 i umro na petak 13 i druge zanimljivosti iz glazbe…

Dnevne zanimljivosti:




Znate li za tajnog Staljinova dvojnika?

Znate li zašto su grobnicu Oscara Wildea morali prekriti staklom?

Misli za današnji dan:




‘Blagoslovljen je onaj koji je našao svoj rad i neka ne traži drugog blagoslova’

‘Treba zabraniti da bilo tko sposoban da bude izabran za predsjednika i postane predsjednikom’

‘Ako padneš sedam puta, ustani osam puta’

‘Nemoj se zavaravati jer si najlakša osoba koju se može zavarati’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Adolf Hitler sa svojim najboljim prijateljem, kujom Blondi

Povijesni videokutak:

VIDEO: Ovo je bio čovjek koji je bio predsjednik SAD samo jedan dan

VIDEO: Ovo je 25 bizarnih povijesnih činjenica

{|[nadanasnjidan]|}08-11{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

106. – Dacija postala rimska provincija

355. – Klaudije Silvan proglasio se rimskim carem

1786. – Osnovana britanska kolonija Penang

1849. – Ostavka mađarskog revolucionara Lajosa Kossutha na mjesto guvernera-predsjednika i bijeg u inozemstvo prema Turskom Carstvu

1858. – Prvi uspon na alpski vrh Eiger

1934. – Prvi civilni zatvorenici dopremljeni u zatvor Alcatraz u San Franciscu

1945. – Žene dobile pravo glasa u Jugoslaviji

1952. – Hussein postao kralj Jordana

1960. – Nezavisnost Čada

1972. – Posljednji američki kopneni vojnik napustio Vijetnam

1984. – Šala predsjednika Reagana o bacanju bombi tijekom Hladnog rata

2003. – NATO preuzeo zapovjedništvo u Afganistanu

Rođeni:

1667. – Anna Maria Luisa Medici

1673. – Richard Mead

1718. – Frederick Haldimand

1778. – Friedrich Ludwig Jahn

1807. – David Rice Atchison

1814. – Ivan Mažuranić

1825. – István Türr

1837. – Marie François Sadi Carnot

1872. – Kijūrō Shidehara

1938. – Ante Kostelić

1943. – Pervez Musharraf

1944. – Ian McDiarmid

1944. – Frederick W. Smith

1946. – Marilyn vos Savant

1948. – Jan Palach

1950. – Steve Wozniak

1953. – Hulk Hogan

Umrli:

353. – rimski car uzurpator Magnencije

449. – sv. Flavijan od Konstantinopola

1259. – veliki kan Möngke

1456. – borac protiv Turaka János Hunyadi

1464. – filozof i znanstvenik kardinal Nikola Kuzanski

1519. – dominikanski svećenik Johann Tetzel

1596. – Hamnet Shakespeare

1614. – Lavinia Fontana

1656. – Ottavio Piccolomini

1890. – britanski kardinal bl. John Henry Newman

1919. – američki multimilijuner Andrew Carnegie

1939. – francuski industrijalac Jean Bugatti

1956. – američki slikar Jackson Pollock

1985. – Josip Badalić

1996. – Tassos Isaac

1996. – Baba Vanga

2009. – Eunice Kennedy Shriver

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.