GNU/Commons

Studenti spalili mađarsku zastavu u Zagrebu – 1895.

Autor: Dnevno

Mladi Stjepan Radić bio je jedan od 24 studenta koji su uhićeni radi spaljivanja zastave na Trgu bana Jelačića. Da bi bolje gorila, zastavu su studenti navodno prethodno polili rakijom.

Na današnji je dan grupa zagrebačkih studenata izrazila svoje nezadovoljstvo mađarskom vlašću nad Hrvatskom. To su učinili spaljivanjem kopije mađarske zastave na Trgu bana Jelačića. Nisu željeli spaliti službenu mađarsku zastavu s kraljevskim insignijama kako ne bi povrijedili cara i kralja Franju Josipa I. koji je tih dana bio u posjetu Zagrebu radi otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta.

Zbog toga su dali sašiti kod 18-godišnje zagrebačke modistice Margarete Mastler zastavu u mađarskim bojama (crvena-bijela-zelena). Na današnji dan tu su zastavu donijeli na Jelačićev trg pred banov spomenik, proboli je na uglovima vrhovima sablji i podigli razapetu u vis. Zatim su je polili rakijom i zapalili. Uhićena su 24 studenta, među njima Stjepan Radić i Vladimir Vidrić. Radić je od svih najoštrije kažnjen, sa 6 mjeseci zatvora.

{|[nadanasnjidan]|}10-16{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:

Sjeverna Koreja i službeno je jedina komunistička monarhija na svijetu

Citati za današnji dan:

'Pravi prijatelji nož ti zabadaju ne u leđa već u prsa'

Povijesni fotokutak:

FOTO: Sovjetski zarobljenici oru polja pod prijetnjom strijeljanja

Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:
1384. – Jadviga okrunjena za poljskog kralja unatoč tome što je bila žena
1590. – Talijanski kompozitor Carlo Gesualdo ubio suprugu i njenog ljubavnika
1781. – George Washington zauzeo grad Yorktown
1813. – Započela Bitka kod Leipziga (Napoleon protiv ujedinjene koalicije)
1834. – Izgorio veći dio nekadašnje palače na mjestu današnjeg britanskog parlamenta
1846. – Amerikanac William Morton izveo prvu anesteziju pomoću etera
1869. – Prvi ženski rezidencijalni koledž u Engleskoj (Girton College u Cambridgeu)
1869. – Otkriven navodni „Div iz Cardiffa“
1875. – Osnovano mormonsko Sveučilište Brigham Young u američkoj saveznoj državi Utah
1906. – Prijevara u njemačkom gradu Köpenicku (Wilhelm Voigt preuzeo vlast u gradu)
1923. – Osnovana kompanija Walt Disney
1934. – Započeo kineski komunistički Dugi marš
1940. – Uspostavljen varšavski geto
1945. – Osnovan FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu)
1951. – Ubijen pakistanski premijer Liakvat Ali Kan
1968. – Afroamerički sportaši izbačeni s Olimpijskih igara zbog crnačkog pozdrava
1973. – Henry Kissinger i Vijetnamac Le Duc Tho dobili Nobelovu nagradu za mir
1975. – Posljednja osoba u svijetu koja je oboljela od velikih boginja (Bangladeš)
1983. – Svetim proglašen Leopold Mandić
1984. – Desmond Tutu dobio Nobelovu nagradu za mir
1991. – Poginuo hrvatski branitelj Blago Zadro
1991. – Masakr u Teksasu, najveći do tada u SAD-u
1998. – Uhićen bivši čileanski diktator Augusto Pinochet
2000. – Počelo suđenje Miroslavu Kutli
2002. – Otvorena nova knjižnica u Aleksandriji
2002. – Ubijena obitelj Dawson u Baltimoreu
2007. – Poginuo makedonski glazbenik Toše Proeski
Svjetski dan hrane

Rođeni:
1396. – William de la Pole, prvi vojvoda od Suffolka
1430. – kralj James II. od Škotske
1483. – Gasparo Contarini (talijanski kardinal)
1663. – princ Eugen Savojski (austrijski vojskovođa)
1710. – Andreas Hadik (austrijski vojskovođa)
1758. – Noah Webster (američki leksikograf)
1801. – Josip Jelačić (ban Hrvatske, Slavonije i Dalmacije)
1841. – Itō Hirobumi (prvi japanski premijer)
1854. – Oscar Wilde (irski književnik)
1863. – Austen Chamberlain (britanski političar i nobelovac)
1886. – David Ben-Gurion (izraelski državnik)
1888. – Eugene O'Neill (američki pisac i nobelovac)
1888. – Paul Popenoe (američki konzultant)
1890. – sv. Maria Goretti (talijanska svetica)
1890. – Michael Collins (irski političar)
1908. – Enver Hoxha (albanski političar)
1914. – Mohammed Zahir Shah (posljednji afganistanski kralj)
1927. – Günter Grass (njemački književnik i nobelovac)
1947. – Bob Weir (američki glazbenik)
1958. – Tim Robbins (američki glumac)
1959. – Gary Kemp (američki glazbenik)


Umrli:
1553. – Lucas Cranach St.
1591. – papa Grgur XIV.
1594. – kardinal William Allen
1628. – François de Malherbe
1655. – Joseph Solomon Delmedigo
1680. – vojskovođa Raimondo Montecuccoli
1730. – francuski istraživač Antoine Laumet de La Mothe, sieur de Cadillac
1755. – sv. Gerard Majella (redemptoristi)
1791. – ruski vojskovođa Grigorij Potemkin
1793. – John Hunter
1796. – Viktor Amadeus III.
1822. – Eva Marie Veigel
1959. – general George C. Marshall
1972. – Nick Begich (američki kongresmen hrvatskog porijekla)
1981. – izraelski general Moshe Dayan
1982. – Mario Del Monaco
1983. – hrvatski dirigent i skladatelj Jakov Gotovac
1990. – Art Blakey
1991. – Boris Papandopulo
1991. – Blago Zadro
2003. – László Papp
2007. – Deborah Kerr
2007. – Toše Proeski
2007. – Barbara West

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.