Strijelom ubijen posljednji veliki kralj Vikinga – 1066.

Autor: Dnevno

Kralj Harald Hardrada bio je otprilike suvremenik hrvatskih kraljeva Petra Krešimira IV. i Zvonimira. U mladosti je imao pustolovnu karijeru ratnika. Kasnije je kao norveški kralj pokušao osvojiti čak i Englesku. Međutim, kod grada Yorka poginuo je, pogođen navodno strijelom u grlo ili dušnik.

Na današnji dan 1066. godine poginuo je u bitki Harald Hardrada – kralj kojeg smatraju posljednjim velikim vikinškim vladarom. Bio je vladajući kralj u Norveškoj, ali je pokušavao zadobiti i prijestolja Danske i Engleske. Harald Hardrada rodio se u mjestu Ringerike u unutrašnjosti Norveške (u zaleđu današnjeg Osla). Haraldov stariji polubrat bio je norveški kralj sv. Olaf, za vrijeme kojega je došlo do važnog preobraćanja Norveške na kršćanstvo. Kralj Olaf u međuvremenu je kanoniziran u Katoličkoj crkvi kao svetac.

Kao mlađi sin, Harald Hardrada u mladosti je imao pustolovnu karijeru ratnika. Pomogao je svom polubratu sv. Olafu u borbi protiv moćnog danskog kralja Knuta Velikog (koji je bio sin Svena Rašljobradog, a vladao je i Engleskom). Knut Veliki osnovao je na sjeveru Europe povelik imperij i bio je jedan od najvećih vladara u povijesti Skandinavije. Pobijedio je polubraću – sv. Olafa i Haralda Hartdradu – u Bitki kod Stiklestada. Sv. Olaf ubijen je u toj bitki, a Harald Hardrada morao je pobjeći u Kijevsku Rusiju. Napomenimo da su i sv. Olaf i Harald Hardrada bili otprilike suvremenici hrvatskih kraljeva Petra Krešimira IV. i Zvonimira.

U egzilu je Harald Hardrada služio kao vojni zapovjednik kod kijevskog velikog kneza Jaroslava Mudrog, a zatim u Carigradu kao zapovjednik poznate Varangijanske garde. Ratovao je čak i na Siciliji, a možda i u Svetoj Zemlji.

Godine 1046. Harald se vratio u rodnu Norvešku i priznat je za kralja. Ujedinio je norveške krajeve pod svojom vlašću i uspostavio razmjerno stabilnu državu. Zatim je pokušao osvojiti čak i Englesku. Međutim, na današnji dan 1066. godine engleski kralj Harold II. porazio ga je u Bitki kod Stamfordskog mosta, nedaleko od grada Yorka. Harald Hardrada poginuo je, pogođen navodno strijelom u grlo ili dušnik.

{|[nadanasnjidan]|}09-25{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:

FOTO/VIDEO: Ovo nije gay pride, ovo je elitna Španjolska legija




Citati za današnji dan:

“Gotovi smo kada ja kažem da smo gotovi.”

Povijesni fotokutak:




FOTO: Trocki, Staljinov suparnik židovskog podrijetla u egzilu u Meksiku pred svoje ubojstvo

Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:
1493 – Kolumbo isplovio na svoje drugo prekooceansko putovanje
1513 – Prvi Europljani došli do Tihog oceana (španjolski istraživač Vasco Núñez de Balboa)
1690 – Prve novine u Americi izašle u gradu Bostonu
1790 – Začetak Pekinške opere
1854 – Započela opsada Sevastopolja u Krimskom ratu
1906 – Rođenje daljinskog upravljača (Španjolska)
1942 – Švicarci zabranili ulaz u zemlju Židovima
1983 – Najveći bijeg iz zatvora nakon Drugog svjetskog rata (zatvor Maze u Sjevernoj Irskoj)
1991 – Ustrojena vukovarska brigada branitelja
1992 – NASA lansirala svemirsku letjelicu Mars Observer

Rođeni:
1644 – Ole Rømer
1599 – Francesco Borromini
1683 – Jean-Philippe Rameau
1694 – Henry Pelham
1711 – kineski car Qianlong
1744 – pruski kralj Fridrik Vilim II.
1764 – Fletcher Christian
1766 – Armand-Emmanuel de Vignerot du Plessis, vojvoda de Richelieu
1866 – Thomas Hunt Morgan
1896 – Sandro Pertini
1897 – William Faulkner
1906 – Dimitrij Šoštakovič
1911 – Eric Williams
1915 – Ethel Rosenberg
1929 – Barbara Walters
1930 – Nino Cerruti
1943 – Robert Gates
1944 – Michael Douglas
1951 – Pedro Almodóvar
1951 – Mark Hamill
1952 – Christopher Reeve
1955 – Zucchero
1958 – Michael Madsen
1961 – Heather Locklear
1968 – Will Smith
1969 – Catherine Zeta-Jones
1974 – Igor Bogdanović

Umrli:
303 – sv. Fermin
1066 – norveški kralj Harald Hardrada
1396 – Jean de Vienne
1496 – Piero Capponi
1506 – kralj Filip I. Lijepi
1534 – papa Klement VII.
1602 – Caspar Peucer
1617 – isusovac Francisco Suarez
1630 – Ambrogio Spinola, markiz od Balbasesa
1665 – nadvojvotkinja Maria Anna od Austrije
1777 – Johann Heinrich Lambert
1792 – Adam Gottlob Moltke
1794 – Paul Rabaut
1828 – Charlotta Seuerling
1849 – austrijski glazbenik Johann Strauss St.
1893 – Louise von François
1901 – Arthur Fremantle
1918 – Mihail Aleksejev
1928 – Richard F. Outcault
1946 – Hans Eppinger
1958 – John B. Watson
1960 – Emily Post
1960 – Viktor Vida
1968 – Hans F. K. Günther
1970 – Erich Maria Remarque
1983 – belgijski kralj Leopold III.
1987 – Mary Astor
1988 – Billy Carter
1991 – nacistički zločinac Klaus Barbie
2003 – Franco Modigliani
2003 – Edward Said
2005 – Madeline-Ann Aksich
2005 – M. Scott Peck

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.