Španjolac koji je izabran za njemačkog kralja – 1221.

Autor: dnevno

Alfonso X. bio je vladar Kastilje, Leóna, Galicije i još mnogih drugih španjolskih zemalja. Izabrali su ga u Njemačkoj za kralja, premda osobno nikada nije nogom stupio u tu zemlju.

Na današnji dan 1221. godine rođen je kralj i car Alfonso X. od Kastilje, španjolski vladar koji je izabran čak i za njemačkog kralja. Dobio je nadimak „Mudri“ (španj. el Sabio), vjerojatno zbog svojih intelektualnih nastojanja (na dvoru je bio okružen uglednim učenjacima). Od svog oca – svetog Ferdinanda III. Kastiljskog (koji je kanoniziran tj. proglašen svecem Katoličke Crkve) – naslijedio je Alfonso X. prostrani teritorij koji je obuhvaćao veći dio današnje Španjolske (Kastilju, León, Galiciju i još mnoge druge španjolske zemlje). Naime već do sredine 13. stoljeća rekonkvista je uvelike bila ostvarena, u smislu da je veći dio španjolskog teritorija oslobođen od muslimana (preostalo je samo područje Granade, koje je oslobođeno tek oko 250 godina kasnije). Alfonso X. po svojoj je godini rođenja (1221.) bio gotovo vršnjak prvog Habsburgovca na njemačkom prijestolju – Rudolfa I. – s kojim se natjecao za krunu Svetog Rimskog Carstva (Rimsko-Njemačkog Carstva). Naime, Alfonsa X. izabrali su 1257. u Njemačkoj za kralja (bio je po majci praunuk znamenitog cara Fridrika Barbarosse), premda osobno nikada nije nogom stupio u Njemačku. Postojala su uz Alfonsa još čak dva konkurenta za njemačko prijestolje – Rikard od Cornwalla i spomenuti Rudolf Habsburški, od kojih je upravo posljednji uspio na kraju pobijediti. Alfons X. odrekao se njemačkog prijestolja i nastavio vladati u svojim španjolskim zemljama. Za usporedbu, vladavina Alfonsa X. uvelike se vremenski poklapala s vladavinom Bele IV. u Hrvatskoj i Ugarskoj. Radilo se o razdoblju tzv. razvijenog srednjeg vijeka, tijekom kojeg su sagrađeni mnogi impozantni dvorci, a gospodarska je i demografska situacija bila povoljna.

Ostali događaji na današnji dan:
1499 – Obješen Perkin Warbeck, britanski pretendent na kraljevsko prijestolje
1644 – John Milton objavio djelo Areopagitica
1808 – Poljaci pobijedili Španjolce u Španjolskoj (Bitka kod Tudele)
1863 – Rođen grof János Hadik (premijer na nekoliko sati)
1867 – Pogubljeni Manchesterski mučenici (irski aktivisti u Velikoj Britaniji)
1882 – Rođen John Rabe (spašavanje 200,000 Kineza)
1889 – Napravljen prvi jukebox (u SAD-u)
1910 – Smaknut homeopat dr. Crippen zbog ubojstva supruge
1924 – Objavljeno otkriće Edwina Hubblea da je Andromeda zasebna galaksija
1934 – Abesinijska kriza (pogranični sukob talijanske i etiopske vojske na području Ogadena)
1936 – Časopis Life obnovljen kao magazin s fotografijama
1936 – Dodijeljena Nobelova nagrada njemačkom publicistu Carlu von Ossietzkom
1959 – De Gaulleov govor o Europi od Atlantika do Urala
1990 – Prva isključivo ženska ekspedicija na Južni pol
1995 – Nick Leeson izručen Singapuru
2001 – Potpisana Konvencija o kibernetičkom kriminalu u Budimpešti
2003 – HDZ pobijedio na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj

Rođeni:
912 – njemački car Oton I.
1221 – kralj i car Alfonso X. od Kastilje
1632 – katolički svećenik Jean Mabillon
1752 – biskup Maksimilijan Vrhovac
1760 – François-Noël Babeuf
1837 – Johannes Diderik van der Waals
1859 – Billy the Kid
1863 – grof János Hadik
1876 – Manuel de Falla
1882 – John Rabe (spašavanje 200,000 Kineza)
1888 – Harpo Marx
1926 – Sai Baba
1966 – Vincent Cassel
1979 – Ivica Kostelić

Umrli:

1457 – kralj Ladislav V. Posmrtni
1499 – Perkin Warbeck
1503 – princeze Margareta od Yorka i Bona od Savoje
1572 – Agnolo di Cosimo (Bronzino)
1769 – Konstantin Maurokordat
1804 – Ivan Mane Jarnović
1814 – Elbridge Gerry
1833 – Jean-Baptiste Jourdan
1899 – Thomas Henry Ismay
1910 – Hawley Harvey Crippen
1921 – John Boyd Dunlop
1923 – Urmuz
1927 – bl. Mihael Pro
1937 – Jagdish Chandra Bose
1966 – Grigor Vitez
1974 – Aklilu Habte-Wold
1976 – André Malraux
1990 – Roald Dahl
1991 – Klaus Kinski
2000 – Rayner Unwin
2001 – Mary Whitehouse
2006 – Aleksandar Litvinenko

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.