fbpx

Sin njemačkog cara koji je postao nacistički Obergruppenführer – 1949.

Autor: dnevno

Hitler je Augusta Wilhelma koristio u promidžbene svrhe, jer je princ svojim carskim podrijetlom davao ugled nacistima. Navodno je princ priželjkivao da Adolf Hitler njega ili njegovog sina jednoga dana postavi na obnovljeno njemačko carsko prijestolje.

Na današnji dan 1949. godine umro je u Stuttgartu princ August Wilhelm od Pruske. Bio je jedan od šest sinova posljednjeg njemačkog cara Vilima (Wilhelma) II. iz dinastije Hohenzollern. August Wilhelm rodio se 1887. godine u Potsdamu kao četvrti sin spomenutog cara. Za razliku od svog oca, koji je nakon abdikacije 1918. godine morao otići iz Njemačke, princ August Wilhelm nastavio je u međuratnom razdoblju živjeti pokraj Berlina.

U razdoblju nakon Prvog svjetskog rata princ August Wilhelm od Pruske približio se nacističkoj stranci, a zatim je i formalno postao njenim članom 1930. godine. Navodno je dobio niski članski broj 24, što je bio simbol pripadnosti elitnom krugu unutar stranke. Godine 1931. postao je i pripadnikom nacističke organizacije SA (Sturmabteilung).

Dakako, Hitler je Augusta Wilhelma koristio u promidžbene svrhe, jer je princ svojim carskim podrijetlom davao ugled nacistima. Navodno ga je vodio sa sobom na javne govore, a prinčevo je ime stavljano i na vodeća mjesta na izbornim listama nacističke stranke (NSDAP). Godine 1938. dobio je princ August Wilhelm čak i čin SA-Obergruppenführera (najviši čin u toj organizaciji, ne računajući načelnika stožera SA). August Wilhelm bio je jedini pruski princ s tako visokim činom u vrijeme nacizma.


Navodno je princ priželjkivao da Adolf Hitler njega ili njegovog sina Alexandera Ferdinanda, koji je također bio u nacističkoj stranci, jednoga dana postavi na obnovljeno njemačko carsko prijestolje. Hitler je, naprotiv, s vremenom princa marginalizirao.

Nakon Drugog svjetskog rata američki su vojnici uhitili princa Augusta Wilhelma, a zatim je nekoliko godina proveo u zarobljeništvu. Uskoro nakon oslobađanja princ je umro od bolesti, upravo na današnji dan 1949. godine. U trenutku smrti imao je 62 godine.

Ostali događaji na današnji dan:
708 – Početak pontifikata pape Konstantina
1306 – Robert Bruce postao škotski kralj
1490 – Rođen Francesco Maria I. Della Rovere
1802 – Mir u Amiensu između Velike Britanije i Napoleonove Francuske
1807 – Ukinuta trgovina robljem u Velikoj Britaniji i njenim kolonijama
1807 – Prva putnička željeznica na svijetu (kod grada Swansea u Walesu)
1848 – Iznesena hrvatska Zahtijevanja naroda
1849 – Rođen grof Agenor Maria Adam Gołuchowski
1894 – Prvi veliki protestni marš u SAD-u
1917 – Obnovljena autokefalnost Gruzijske pravoslavne crkve
1931 – Uhićenje mladih Afroamerikanaca u Scottsborou u saveznoj državi Alabami
1949 – Masovne deportacije u SSSR-u iz Baltika u Sibir
1965 – Marš Martina Luthera Kinga
1986 – Kurt Waldheim optužen za nacističke zločine
1995 – Objavljena enciklika Evangelium Vitae pape sv. Ivana Pavla II.

Rođeni:
1252 – kralj Konradin
1347 – sv. Katarina Sijenska
1434 – sv. Eustochia Smeralda Calafato
1490 – Francesco Maria I. Della Rovere
1539 – Christopher Clavius
1593 – sv. Ivan (Jean) de Brébeuf
1611 – Evlija Čelebi
1643 – Louis Moréri
1715 – sv. Marija Franciska od Pet Rana Isusovih (Maria Francesca delle Cinque Piaghe, Anna Maria Gallo)
1762 – Thomas Alexandre Dumas
1767 – Joachim Murat
1782 – Carolina Bonaparte
1825 – bl. Marija od Providnosti (Eugénie Smet)
1838 – Đuro Deželić
1849 – grof Agenor Maria Adam Gołuchowski
1867 – Arturo Toscanini
1867 – Gutzon Borglum
1881 – Béla Bartók
1897 – sluga Božji Marijan Blažić, franjevački svećenik
1899 – Burt Munro
1906 – A. J. P. Taylor
1910 – Benzion Netanyahu
1911 – Jack Ruby
1914 – Norman Borlaug (poljoprivreda, milijardu života)
1921 – Simone Signoret
1921 – kraljica Aleksandra
1922 – Eileen Ford
1926 – László Papp
1942 – Aretha Franklin
1947 – Elton John
1953 – Vesna Pusić
1958 – Rudolf Perešin
1965 – Sarah Jessica Parker
1972 – Zrinka Blažević
1976 – Vladimir Kličko

Umrli:
990 – sv. Nikodem (Nicodemo) od Ciròa (Mammole)
1053 – sv. Prokopije Sázavski
1223 – kralj Alfonso II. od Portugala
1296 – bl. Jakov od Todija (Jacopone da Todi)
1345 – Henrik, lord Lancaster
1458 – Íñigo López de Mendoza, markiz od Santillane
1558 – franjevački svećenik Marcos de Niza
1561 – Conrad Lycosthenes
1603 – Ikoma Chikamasa
1625 – Giambattista Marini
1677 – Václav Hollar
1732 – sv. Lucija Filippini
1736 – Nicholas Hawksmoor
1801 – Novalis
1860 – James Braid
1906 – bl. Marija Ruža (Margaretha Flesch)
1914 – Frédéric Mistral
1918 – Claude Debussy
1920 – princ Alojz Liechtenstein
1949 – princ August Wilhelm od Pruske
1975 – saudijski kralj Faisal
1980 – Roland Barthes
1986 – Jaroslav Šidak
1991 – Marcel Lefebvre




Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.