Rođen princ Eugen Savojski – bogati vojskovođa kraljevskog podrijetla – 1663.

Autor: dnevno

Unatoč kraljevskom talijansko-francuskom podrijetlu, zanimljivo je da je Eugen Savojski svoju vojnu karijeru ostvario u austrijskoj (habsburškoj) službi.

Na današnji dan 1663. godine rođen je princ Eugen Savojski, jedan od najslavnijih vojskovođa u povijesti Habsburške Monarhije. Bio je izvanredno zanimljivog podrijetla, kao pripadnik talijanske dinastije Savoja, a ujedno i rođak moćnog kardinala Mazarina, svojevrsnog francuskog prvog ministra (premijera). Eugen je rođen u Parizu, jer je njegov otac u Francuskoj posjedovao titulu grofa od Soissonsa, jednu od najuglednijih grofovskih titula u toj državi uopće (grofovi od Soissonsa svojedobno su bili jedini grofovi u Francuskoj koje se oslovljavalo s „gospodin grof“ bez potrebe za dodavanjem daljnjeg opisa). Eugenovoj majci Olympiji Mancini kardinal Mazarin bio je ujak (majčin brat).

Unatoč spomenutom talijansko-francuskom podrijetlu, zanimljivo je da je Eugen Savojski svoju vojnu karijeru ostvario u austrijskoj (habsburškoj) službi. Naime, 1683. godine ušao je u vojsku Habsburške Monarhije, upravo u vrijeme posljednjeg napada Turaka Osmanlija na Beč. U tom je trenutku Eugen imao nepunih 20 godina i praktički je odmah došao na bojno polje. Odigrao je veliku ulogu sljedećih desetljeća u postupnom potiskivanju Osmanlija iz Ugarske, Hrvatske i ostalih krajeva, koji su time došli pod vlast Beča.

Eugen Savojski nagomilao je golemo bogatstvo, a dao je sagraditi velike i impresivne palače, od kojih je najpoznatiji Belvedere u Beču. Poživio je do 1736. godine, a preminuo je u 73. godini života upravo u Beču, u svojoj zimskoj palači (Winterpalais) u tom gradu, samo nekoliko blokova od carske rezidencije (Hofburga).

Ostali događaji na današnji dan:
1009. – Razorena crkva Svetog Groba u Jeruzalemu
1356. – Najjači potres u povijesti Srednje Europe (kraj Basela)
1520. – Magellan otkrio prolaz do Tihog oceana
1685. – Revokacija Edikta iz Nantesa
1741. – Rođen Pierre Choderlos de Laclos (francuski književnik)
1748. – Mir u Aachenu (završen Rat za austrijsko naslijeđe)
1767. – Dovršena Mason-Dixon linija u SAD-u (važna granica između kolonija)
1775. – Od ropstva oslobođena prva crna osoba koja je objavila knjigu (Phillis Wheatley)
1797. – Mir u Campo Formiju između Francuske i Habsburške Monarhije
1851. – Objavljen roman Moby Dick autora Hermana Melvillea
1860. – Kraj Drugog opijumskog rata
1898. – SAD dobio otok Puerto Rico
1914. – Utemeljen katolički pokret Schönstatt u Njemačkoj
1922. – Osnovan BBC
1936. – Adolf Hitler objavio njemački 4-godišnji plan
1945. – Sovjeti dobili planove američkog nuklearnog oružja od špijuna
1977. – Ubijen njemački poslovni čovjek Hanns-Martin Schleyer
1989. – Smijenjen istočnonjemački vođa Erich Honecker
1991. – Mirovna konferencija u Haagu
2007. – Napad na pakistansku političarku Benazir Bhutto

Rođeni na današnji dan:
1405. – papa Pio II.
1547. – Justus Lipsius (flamanski humanist)
1663. – princ Eugen Savojski
1697. – Canaletto (talijanski slikar)
1741. – Pierre Choderlos de Laclos (francuski književnik)
1804 – Mongkut (sijamski kralj iz romana “Ana i kralj”)
1831. – njemački car Fridrik III.
1843. – Josip Eugen Tomić (hrvatski književnik)
1845. – Hermann Bollé (njemački arhitekt)
1859. – Henri Bergson (francuski filozof i nobelovac)
1873. – Ivanoe Bonomi (talijanski premijer)
1880. – Ze’ev Jabotinsky (izraelski general)
1892. – Pavle Gregorić (hrvatski političar)
1905. – Félix Houphouët-Boigny (političar iz Obale Bjelokosti)
1919. – Pierre Elliott Trudeau (kanadski političar)
1920. – Lujo Margetić (hrvatski povjesničar i akademik)
1925. – Ramiz Alia (albanski političar)
1926. – Chuck Berry (američki glazbenik)
1926. – Klaus Kinski (njemački glumac)
1929. – Violeta Chamorro (nikaragvanska političarka)
1935. – Peter Boyle (američki glumac)
1939. – Lee Harvey Oswald (navodni ubojica J. F. Kennedyja)
1956. – Martina Navrátilová (češko-američka tenisačica)
1960. – Jean-Claude Van Damme (belgijski glumac)
1984. – Lindsey Vonn (američka skijašica)

Umrli:
707. – papa Ivan VII.
1035. – Sancho III. od Navare
1101. – grof Hugo I. od Vermandoisa
1417. – papa Grgur XII.
1503. – papa Pio III.
1541. – Margareta Tudor
1558. – kraljica Marija od Ugarske
1570. – isusovački svećenik Manuel da Nóbrega
1646. – sv. Izak Jogues
1667. – etiopski car Fasilides
1678. – Jacob Jordaens
1744. – Sarah Churchill, vojvotkinja od Marlborougha
1770. – general John Manners, lord Granby
1871. – Charles Babbage
1865. – Henry John Temple, lord Palmerston
1886. – Philipp Franz von Siebold
1889. – Antonio Meucci
1893. – Charles Gounod
1911. – Alfred Binet
1921. – kralj Ludovik III. od Bavarske
1931. – Thomas Edison
1948. – Walther von Brauchitsch
1966. – Elizabeth Arden
1966. – S. S. Kresge
1973. – Leo Strauss
1977. – njemački terorist Andreas Baader
1978. – Ramón Mercader
1982. – Pierre Mendès France
1982. – Bess Truman
2004. – Ilija Džuvalekovski
2010. – Josip Vončina
2012. – Sylvia Kristel

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.