Rođen grof István Széchenyi – „Najveći Mađar“ – 1791.

Autor: dnevno

Veliku je popularnost grof István Széchenyi stekao kad je obećao donirati cijeli godišnji prihod svojih posjeda za podizanje Mađarske akademije znanosti.

Na današnji dan 1791. godine rođen je grof István Széchenyi, mađarski aristokrat i političar. Postigao je toliku slavu među svojim sunarodnjacima da ga se uobičajeno u Mađarskoj naziva „Najvećim Mađarom“ (“A legnagyobb magyar”). Széchenyi se rodio u Beču u grofovskoj obitelji Széchenyi de Sárvár-Felsővidék, koja je posjedovala niz dvoraca. Otac mu je bio ugledni aristokrat Ferenc Széchényi, utemeljitelj Mađarske nacionalne knjižnice i Mađarskog nacionalnog muzeja. Majka Istvána Széchenyija bila je grofica Julianna Festetics, iz obitelji koja je navodno bila podrijetlom iz Turopolja u Hrvatskoj (grofovi Festetics de Tolna kasnije su dobili čak i kneževsku tj. prinčevsku titulu).

Grof István Széchenyi bio je po svojoj godini rođenja (1791.) vršnjak Napoleonove druge supruge, nadvojvotkinje Marije Lujze. Od Josipa Jelačića bio je stariji oko 10 godina. Széchenyi je posjedovao dvorac u Nagycenku na zapadu Ugarske, samo dva i pol kilometra od današnje mađarsko-austrijske granice. U susjedstvu tog Széchenyijevog dvorca nalazio se i golemi dvorac kneževske obitelji Esterházy u Fertődu (Eszterháza), poznat i kao „mađarski Versailles“.

Veliku je popularnost grof István Széchenyi stekao kad je obećao donirati cijeli godišnji prihod svojih posjeda za podizanje Mađarske akademije znanosti. Zaslužan je i za izgradnju prvog stalnog mosta na Dunavu između Budima i Pešte – znamenitog visećeg mosta koji i danas stoji, a nosi naziv Széchenyi Lánchíd. Na početku Mađarske revolucije 1848. godine imao je Széchenyi funkciju ministra, no kasnije se povukao iz politike. Preminuo je 1860. godine, oko godinu dana nakon hrvatskog bana Josipa Jelačića. U trenutku smrti bio je grof István Széchenyi u 69. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
1435 – Raskid savezništva Engleza i Burgunđana u Stogodišnjem ratu
1776 – Spaljen dio New Yorka u Američkom ratu za nezavisnost
1780 – Najpoznatiji američki izdajica Benedict Arnold dao planove West Pointa Britancima
1898 – Carica udovica Cixi preuzela vlast u Kini
1939 – Pripadnici Željezne garde ubili rumunjskog premijera Armanda Calinescua
1961 – Prvi let helikoptera CH-47 Chinook
1964 – Nezavisnost Malte
1981 – Senat potvrdio Sandru Day O’Connor za prvog ženskog suca Vrhovnog suda u SAD-u
1981 – Nezavisnost Belizea
1991 – Okupirana Petrinja
1991 – Nezavisnost Armenije
1993 – Boris Jeljcin ukinuo ustav Ruske Federacije
2001 – Susret svemirska sonde Deep Space 1 s kometom Borrelly
Svjetski dan Alzheimerove bolesti
Međunarodni dan mira

Rođeni:
1411 – Rikard Plantagenet, vojvoda od Yorka
1415 – car Fridrih III. Habsburški
1452 – Girolamo Savonarola
1629 – biskup kardinal Philip Howard
1645 – Louis Jolliet
1756 – John Loudon McAdam
1791 – grof István Széchenyi
1840 – sultan Murat V.
1842 – sultan Abdul Hamid II.
1849 – Maurice Barrymore
1853 – Heike Kamerlingh Onnes
1866 – H. G. Wells
1867 – Henry L. Stimson
1872 – Henry Tingle Wilde
1874 – Gustav Holst
1882 – sluga Božji Geevarghese Mar Ivanios
1890 – Max Immelmann
1895 – Sergej Jesenjin
1899 – Frederick Coutts
1902 – Allen Lane
1903 – Preston Tucker
1905 – Ivo Mihovilović
1909 – Kwame Nkrumah
1912 – Chuck Jones
1922 – Vladimir Ruždjak
1929 – Sándor Kocsis
1934 – Leonard Cohen
1945 – Shaw Clifton
1947 – Stephen King
1949 – kardinal Odilo Scherer
1950 – Bill Murray
1954 – Shinzō Abe
1957 – Ethan Coen
1967 – Faith Hill
1968 – Ricki Lake
1971 – Luke Wilson

Umrli:
19 pr. Kr. – Vergilije
687 – papa Konon
1235 – kralj Andrija II. Arpadović
1327 – engleski kralj Edward II.
1558 – car Karlo V. Habsburški
1576 – Gerolamo Cardano
1586 – kardinal Antoine Perrenot de Granvelle
1626 – François de Bonne, vojvoda de Lesdiguières
1706 – hrvatska redovnica službenica Božja Klara Žižić
1796 – François Séverin Marceau-Desgraviers
1798 – George Read
1812 – Emanuel Schikaneder
1832 – Walter Scott
1860 – njemački filozof Arthur Schopenhauer
1906 – Samuel Arnold
1938 – hrvatska spisateljica Ivana Brlić Mažuranić
1944 – Artur Phleps
1954 – Mikimoto Kōkichi
1957 – norveški kralj Haakon VII.
1982 – maršal Ivan Bagramjan
1995 – Rudy Perpich
1997 – Jennifer Holt
1998 – Florence Griffith-Joyner
2000 – Leonid Rogozov
2007 – Rex Humbard




Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.