fbpx

Rođen grof Alexandre Colonna-Walewski – sin Napoleona Bonapartea – 1810.

Autor: dnevno

Grof je imao prilično uzbudljiv život i proputovao je znatan dio svijeta. Tako je jedno vrijeme bio u francuskoj Legiji stranaca, a kasnije je bio poslanik u Egiptu, Buenos Airesu, Firenci, Napulju, Madridu i Londonu.

Na današnji dan 1810. godine rođen je grof Alexandre Colonna-Walewski, nezakoniti sin Napoleona Bonapartea. Rodila ga je grofica Maria Walevska, koja je s Napoleonom postala bliska tijekom njegovog boravka na poljskom području. Maria Walevska bila je podrijetlom iz aristokratske obitelji, a još prije nego je upoznala Napoleona udala se za grofa Walevskog, navodno čak četiri puta starijeg od sebe. U trenutku kad je Napoleon prvi put vidio groficu, 1806. godine, imala je ona otprilike 19 godina. Napomenimo da je čak i Napoleon, premda je bio znatno mlađi od njenog supruga, bio 17 godina stariji od nje.

Alexandre Colonna-Walewski rođen je u dvorcu Walewice, zapadno od Varšave. Po godini rođenja (1810.) bio je vršnjak Frederica Chopina i Roberta Schumanna, što znači da je pripadao romatičarskom naraštaju. Osobito je zanimljivo da je Chopin rođen također zapadno od Varšave, samo oko dva mjeseca prije Alexandrea. Njihova mjesta rođenja, oba na području plemićkih dvoraca, udaljena su bila samo 47 kilometara zračnom linijom. Nadalje, Chopin je također imao djelomično francusko podrijetlo (otac mu je bio Francuz, a majka Poljakinja).

Grof Alexandre Colonna-Walewski imao je samo 11 godina kad je Napoleon umro na otoku Svetoj Heleni. Grof je imao prilično uzbudljiv život i proputovao je znatan dio svijeta. Tako je jedno vrijeme bio u francuskoj Legiji stranaca, a kasnije je bio poslanik u Egiptu, Buenos Airesu, Firenci, Napulju, Madridu i Londonu. Za vrijeme cara Napoleona III. (svog bratića), postao je čak i francuskim ministrom vanjskih poslova. Godine 1866. dodijeljena mu je navodno čak i vojvodska titula francuskog Drugog carstva. Preminuo je u Strasbourgu 1868. godine, u dobi od 58 godina.

Colonna-Walewski ostavio je znatan broj potomaka, od kojih su mnogi i danas živi. Time predstavljaju genetske nasljednike Napoleona Bonapartea, koji zakonitih potomaka danas više nema (čak je i cijela dinastija Bonaparte, uključujući potomke Napoleonove braće, danas svedena na samo nekoliko pojedinaca).

Ostali događaji na današnji dan:
1256 – Ustrojenje katoličkog Reda augustinaca po papinskoj buli Licet ecclesiae catholicae
1415 – John Wycliffe i Jan Hus proglašeni hereticima
1626 – Nizozemac Peter Minuit došao u Novu Nizozemsku na sjevernoameričkom kontinentu
1799 – Ubijen Tipu Sultan u borbi protiv Britanaca u Indiji (Napoleon)
1855 – Američki avanturist William Walker krenuo u osvajanje Nikaragve
1863 – Pobjeda južnjačkog generala Roberta E. Leeja kod Chancellorsvillea (Američki građanski rat)
1904 – Počela izgradnja Panamskog kanala
1904 – Sastali se Rolls i Royce (budući proizvođači Rolls-Roycea)
1911 – Rasprava o stilovima pisanja u Njemačkom parlamentu
1932 – Zatvoren gangster Al Capone
1949 – Pogibija nogometne momčadi Torina u padu zrakoplova
1959 – Dodijeljene prve nagrade Grammy
1972 – Nastalo ime Greenpeace (pretpostavka)
1994 – Sporazum Rabin – Arafat o Palestini
1998 – U SAD-u osuđen terorist Theodore Kaczynski
2000 – Izabran prvi gradonačelnik Londona (Ken Livingstone)

Rođeni:
1654 – kineski car Kangxi
1655 – Bartolomeo Cristofori
1733 – Jean-Charles de Borda
1772 – Friedrich Arnold Brockhaus
1796 – Horace Mann
1810 – Alexandre Colonna-Walewski
1825 – Augustus Le Plongeon
1840 – katolički svećenik Ivan Krstitelj Tkalčić
1852 – Alice Liddell
1889 – nadbiskup kardinal Francis Spellman
1899 – Fritz von Opel
1900 – Antun Augustinčić
1921 – Edo Murtić
1924 – Nenad Brixy
1928 – Hosni Mubarak
1929 – Audrey Hepburn
1939 – Amos Oz
1954 – Pia Zadora
1964 – Goran Prpić
1987 – Cesc Fàbregas

Umrli:
304 – sv. Florijan (svetkovina)
784 – sv. Arbeo (Aribo, Arbo) od Freisinga, biskup
1519 – Lorenzo de’ Medici
1566 – Luca Ghini
1729 – biskup Louis-Antoine, kardinal de Noailles
1755 – isusovački general Ignazio Visconti
1774 – vojvoda Anton Ulrich od Braunschweiga
1799 – Tipu Sultan
1811 – Nikolaj Kamenski
1825 – katolički svećenik Stjepan Korolija
1878 – Roberto de Visiani
1893 – Mirko Bogović
1903 – Goce Delčev
1919 – general Milan Rastislav Štefánik
1938 – Carl von Ossietzky
1945 – feldmaršal Fedor von Bock
1970 – Eugenia Livanos
1980 – Josip Broz Tito




Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.