Prvi general u svemiru – 1930.

Autor: Dnevno

General Thomas P. Stafford postao je prvom osobom s generalskim činom ikada lansiranom u svemir. Zanimljivo je da je bio nominiran i za Nobelovu nagradu za mir (za svoje djelovanje na misiji Apollo–Sojuz, gdje je blisko surađivao sa sovjetskim zapovjednikom Aleksejem Leonovom).

Na današnji dan 1930. godine rođen je Thomas P. Stafford, čovjek koji je postao američkim astronautom, a zatim i prvim generalom u svemiru. Naime, upravo je Stafford, na misiji Apollo-Sojuz iz 1975. godine postao prvom osobom s generalskim činom ikada lansiranom u svemir (tada je imao čin brigadnog generala u Američkom ratnom zrakoplovstvu).

Thomas P. Stafford rođen je u gradiću Weatherfordu u Oklahomi, stotinjak kilometara od granice s Teksasom. Danas je general Stafford vrlo slavan u svom rodnom mjestu. Naime, po njemu je nazvan tamošnji aerodrom (Thomas P. Stafford Airport), kao i muzej posvećen zrakoplovstvu i svemiru (Stafford Air & Space Museum).

Stafford se NASA-i priključio 1962. godine, a prethodno je bio testni pilot Američkog ratnog zrakoplovstva (USAF). U svemiru je Stafford bio ukupno četiri puta (misije Gemini 6A, Gemini 9A, Apollo 10 i Apollo-Sojuz). Zanimljivo je da je Stafford jedan od troje ljudi koji po Guinnnessovoj knjizi rekorda drže apsolutni rekord u brzini leta kroz svemir. Naime, Apollo 10, kojim je upravo Stafford zapovijedao, postigao je pri povratku iz Mjesečeve orbite prema Zemlji veću brzinu od bilo koje druge svemirske letjelice s ljudskom posadom u povijesti. Stafford je tijekom karijere dosegao čin generala s čak tri zvjezdice. Zanimljivo je da je bio nominiran i za Nobelovu nagradu za mir (za svoje djelovanje na misiji Apollo–Sojuz, gdje je blisko surađivao sa sovjetskim zapovjednikom Aleksejem Leonovom).

{|[nadanasnjidan]|}09-17{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

1630. – Utemeljen američki grad Boston

1631. – Prva bitka kod Breitenfelda (švedska pobjeda)

1716. – Najdugovječniji francuski vojnik Jean Thurel započeo 90-godišnju vojnu karijeru

1775. – Američka invazija Kanade tijekom Rata za nezavisnost

1859. – Joshua Norton proglasio se carem Sjedinjenih Američkih Država

1894. – Bitka kod rijeke Yalu

1916. – Crveni barun Manfred von Richthofen pobijedio u prvom zračnom dvoboju

1939. – Sovjetski Savez pridružio se nacističkoj Njemačkoj u okupaciji Poljske

1944. – Započela operacija Market Garden ispuštanjem savezničkih padobranaca na Nizozemsku

1947. – James Forrestal postao prvi američki ministar obrane

1948. – Ubijen švedski diplomat grof Folke Bernadotte u Jeruzalemu

1978. – Potpisan sporazum u Camp Davidu između Izraela i Egipta

1980. – Osnovan sindikat Solidarnost u Poljskoj

1980. – Ubijen bivši nikaragvanski predsjednik Anastasio Somoza Debayle

1987. – Papa sv. Ivan Pavao II. zagrlio dječaka oboljelog od AIDS-a tijekom posjeta San Franciscu

1991. – Jugoslavenska ratna mornarica započela blokadu hrvatskih luka

1991. – Napad na Vinkovce

1991. – Izdana prva verzija Linuxa

2006. – Skandal u Mađarskoj oko snimke premijera koji priznaje da je lagao

Rođeni:

1550. – papa Pavao V. (Camilllo Borghese)

1730. – Friedrich Wilhelm von Steuben

1794. – markiz de Condorcet

1819. – Marthinus Wessel Pretorius

1826. – Bernhard Riemann

1854. – David Dunbar Buick

1857. – Konstantin Ciolkovski

1905. – Vladan Desnica

1922. – Agostinho Neto

1923. – Hank Williams

1925. – Miljenko Prohaska

1930. – general Thomas P. Stafford

1931. – Anne Bancroft

1948. – John Ritter

1950. – Narendra Modi

1958. – Janez Janša

1960. – Damon Hill

1968. – Anastacia

Umrli:

1179. – sv. Hildegarda od Bingena

1574. – Pedro Menéndez de Avilés

1621. – sv. Robert Bellarmine

1630. – Sir Thomas Lake

1665. – kralj Filip IV. od Španjolske

1676. – Sabbatai Zevi

1679. – Don Juan od Austrije ml.

1727. – Glückel iz Hamelna

1803. – Franz Xaver Süssmayr

1771. – Tobias Smollett

1836. – Antoine Laurent de Jussieu

1858. – Dred Scott

1877. – Henry Fox Talbot

1878. – Orélie-Antoine de Tounens

1879. – Eugène Viollet-le-Duc

1899. – Charles Alfred Pillsbury

1904. – javanska aktivistica Kartini

1908. – Thomas Selfridge

1933. – sluga Božji Josip De Piro

1936. – Ettie Annie Rout

1948. – Ruth Benedict

1948. – Folke Bernadotte

1975. – Krešimir Baranović

1980. – Anastasio Somoza Debayle

1994. – Karl Popper

1996. – Spiro Agnew

2006. – Patricia Kennedy Lawford

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.