fbpx

Prva ljudska letjelica u orbiti oko Marsa – 1971.

Autor: dnevno

Amerikanci su uspjeli prestići SSSR postavljanjem prve letjelice – Marinera 9 - u orbitu oko Marsa. Zanimljivo je da su sovjetske letjelice Mars 2 i Mars 3 dospjele u blizinu Marsa samo oko dva tjedna nakon dolaska Marinera 9, što znači da se radilo o svojevrsnoj utrci.

Na današnji dan 1971. godine ušla je prva ljudska svemirska letjelica u orbitu oko Marsa. Radilo se o letjelici Mariner 9, lansiranoj oko pet i pol mjeseci ranije iz američkog svemirskog centra na Floridi. Samo dvije i pol godine prije toga, u sklopu programa Apollo, Amerikanci su nadmašili sovjete sletjevši na Mjesec. Program Apollo još uvijek je trajao u trenutku dolaska Marinera 9 u orbitu oko Marsa. Dapače, Apollo 16 i 17 sletjeli su na Mjesec tek 1972. godine tj. u godini nakon Marinerovog ulaska u orbitu. Zanimljivo je da je i u pogledu osvajanja Marsa postojala utrka između SSSR-a i SAD-a. Sovjetske letjelice Mars 2 i Mars 3 dospjele su u blizinu Marsa samo oko dva tjedna nakon dolaska Marinera 9. Amerikanci su, dakle, uspjeli prestići sovjete postavljanjem prve letjelice u orbitu oko tog planeta. Dapače, Mariner 9 postao je prvom ljudskom letjelicom u povijesti postavljenom u orbitu oko bilo kojeg planeta. SSSR je, doduše, ipak uspio u nečemu prestići SAD. Naime, spomenuta sovjetska sonda Mars 2 ispustila je svoj modul za slijetanje odmah po dolasku u blizinu Marsa, a taj je modul zatim velikom brzinom dospio do površine Marsa. Time je SSSR postao prvom državom u povijesti koja je došla do Marsove površine, premda je to slijetanje završilo uništenjem modula. Modul Marsa 3 uspio je ubrzo zatim meko sletjeti, no prestao je s emitiranjem samo desetak sekundi nakon slijetanja. Sovjetske žurne akcije pokazale su se, dakle, prilično neučinkovitima.

Ostali događaji na današnji dan:
1533 – Konkvistadori doprli do carstva Inka
1770 – Dolazak Jamesa Brucea do izvora Plavog Nila
1805 – Napoleon zauzeo Beč
1889 – Nellie Bly krenula na prvi put oko svijeta u manje od 80 dana
1907 – Rođen Pedro Arrupe, generalni prepozit Isusovačkog reda (Hirošima, Bask)
1918 – Čehoslovačka postala republika
1921 – Osnovana Komunistička partija Španjolske
1922 – BBC počeo emitirati u Velikoj Britaniji
1941 – Potonuo HMS Ark Royal
1967 – Patentiran prvi laser
1973 – Udala se jedina kći kraljice Elizabete II.
1975 – Španjolska napustila Zapadnu Saharu
1982 – Lech Wałęsa oslobođen iz zatvora
1990 – Nijemci konačno priznali poljsku granicu na Odri
1991 – Norodom Sihanouk vratio se u Phnom Penh
1991 – Pucnjava u Royal Oaku u američkoj saveznoj državi Michigan
Svjetski dan dijabetesa

Rođeni:
1567 – Mauricije od Nassaua (nizozemski državnik)
1601 – sv. Ivan Eudes (katolički svetac)
1650 – Vilim III. Oranski (britanski i nizozemski vladar)
1719 – Leopold Mozart (otac i učitelj Wolfganga Amadeusa Mozarta)
1740 – Johann van Beethoven (otac i učitelj Ludwiga van Beethovena)
1765 – Robert Fulton (engleski izumitelj)
1778 – Johann Nepomuk Hummel (njemački skladatelj)
1805 – Fanny Mendelssohn (njemačka glazbenica)
1838 – August Šenoa (hrvatski književnik)
1840 – Claude Monet (francuski slikar)
1889 – Jawaharlal Nehru (indijski političar)
1907 – Pedro Arrupe (generalni prepozit Isusovačkog reda)
1907 – Astrid Lindgren (švedska književnica)
1908 – Joseph McCarthy (američki političar)
1922 – Boutros Boutros-Ghali (bivši glavni tajnik UN)
1935 – jordanski kralj Hussein
1948 – Charles, princ od Walesa
1954 – Condoleezza Rice (američka državna tajnica)


Umrli:
565 – bizantski car Justinijan
1263 – pravoslavni svetac Aleksandar Nevski
1359 – sv. Grgur Palamas
1391 – sv. Nikola Tavelić
1687 – Nell Gwynne
1716 – Gottfried Leibniz
1734 – Louise de Kérouaille
1746 – Georg Wilhelm Steller
1817 – Policarpa Salavarrieta
1831 – Georg Wilhelm Friedrich Hegel
1831 – Ignaz Pleyel
1832 – Charles Carroll
1861 – Antun Mihanović
1866 – Miguel I. od Portugala
1915 – Booker T. Washington
1944 – Trafford Leigh-Mallory
1946 – Manuel de Falla
1977 – A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada
1984 – Majda Radić-Dešpalj

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.