GNU/Commons

Porinut prvi nuklearni nosač aviona USS Enterprise – 1960.

Autor: Dnevno

Stvar po kojoj je novoporinuti USS Enterprise bio revolucionaran bio je njegov nuklearni pogon. Na tom se brodu nalazi čak 8 nuklearnih reaktora, koji daju pogonsku energiju za turbine. Ukupna pogonska snaga turbinskog sustava je oko 280,000 konjskih snaga, što čini Enterprise najsnažnijim američkim ratnim brodom.

Na današnji dan porinut je prvi nuklearni nosač aviona u svjetskoj povijesti. Bio je to moćni USS Enterprise, ponos američke flote, takve veličine da još i danas nosi titulu najdužeg ratnog broda u svijetu sa svojih 342 metra dužine. USS Enterprise doista je gigantski ratni brod. Težak je gotovo 100,000 tona i može ponijeti do 90 zrakoplova u vojnu misiju.

Stvar po kojoj je novoporinuti USS Enterprise bio revolucionaran bio je njegov nuklearni pogon. Na tom se brodu nalazi čak 8 nuklearnih reaktora, koji daju pogonsku energiju za turbine. Ukupna pogonska snaga turbinskog sustava je oko 280,000 konjskih snaga, što čini Enterprise najsnažnijim američkim ratnim brodom, snažnijim čak i od kasnijih modernijih nosača klase Nimitz s 260,000 konjskih snaga. Osim toga, nosači klase Nimitz imaju samo dva nuklearna reaktora, u usporedbi s Enterpriseovih osam.

Takva ogromna pogonska snaga omogućava Enterpriseu da unatoč težini od gotovo 100,000 tona dosegne brzinu od čak 33.6 čvorova (62.2 km/h). Po tome je brži od ksanijih Nimitz-nosača. Postoje urbane legende da Enterpriseovih 8 reaktora može natjerati brod do čak 40 čvorova (74 km/h) no to je ipak izgleda samo mit. Dodatna prednost nuklearnih rekatora je u tome što Enterprise ne zahtijeva često punjenje gorivom, nego može sa postojećim zalihama urana ploviti bez punjenja čak 20-25 godina.

Na Enterpriseu se nalazi standardna posada od oko 4600 ljudi. Matična mu je luka mornarička baza Norfolk u Virginiji, što je značajno jer je ta luka ujedno sjedište glavnog zapovjedništva čitavih američkih flotnih snaga. Nije loše spomenuti da je Norfolk i daleko najveća ratna luka na čitavom svijetu. Nalazi se manje od 200 km južno od Washingtona.

{|[nadanasnjidan]|}09-24{|[/nadanasnjidan]|}


Dnevna zanimljivost:

Evo ti Galilejev srednji prst? – neobična priča o prstu poznatog astronoma

Citati za današnji dan:

"Birokratski mentalitet je jedina konstanta u svemiru."

Povijesni fotokutak:

FOTO: OTMA – Djevojčice koje su kasnije pobili nemilosrdni komunisti za revolucije

Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:
622 – Dovršena Muhamedova Hidžra
1213 – Ubijena hrvatska i ugarska kraljica Gertruda od Merana
1862 – Otto von Bismarck postao njemački kancelar
1943 – Mučenička smrt fra Rafaela Kalinića
1948 – Osnovana kompanija Honda
1957 – Otvoren najveći stadion u Europi (Camp Nou u Barceloni)
1979 – Pokrenuta prva komercijalna usluga s javnom elektroničkom poštom
1996 – Sporazum o zabrani nuklearnog testiranja potpisan u Ujedinjenim narodima


Rođeni:
15 – rimski car Vitelije
1501 – Gerolamo Cardano
1583 – Albrecht von Wallenstein
1705 – grof Leopold Josef Daun
1714 – burmanski kralj Alaungpaya
1717 – Horace Walpole
1725 – Sir Arthur Guinness
1870 – Georges Claude
1882 – Franjo Fancev
1883 – Franklin Clarence Mars
1884 – Hugo Schmeisser
1887 – Mihovil Pavlek-Miškina
1896 – F. Scott Fitzgerald
1934 – Manfred Wörner
1936 – Jim Henson
1941 – Linda McCartney
1952 – Joseph Kennedy II.
1955 – Riccardo Illy
1971 – Mike Michalowicz
1979 – Fábio Aurélio

Umrli:
366 – papa Liberije
768 – franački kralj Pipin Mali
911 – kralj Ludvig IV. dijete
1054 – bl. Hermann od Reichenaua
1143 – papa Inocent II.
1180 – bizantski car Manuel I. Komnen
1213 – Gertruda od Merana
1218 – sv. Robert od Knaresborougha
1228 – Stefan Prvovjenčani
1435 – Izabela od Bavarske
1494 – Poliziano
1541 – švicarski znanstvenik Paracelsus
1545 – nadbiskup kardinal Albert od Mainza
1802 – ruski mislilac Aleksandar Radiščev
1834 – brazilski car Pedro I.
1862 – bl. Anton Martin Slomšek
1896 – Louis Gerhard De Geer
1923 – Ivo Ćipiko
1929 – Mahidol Adulyadej
1936 – svećenik József Klekl
1943 – fra Rafael Kalinić
1945 – Hans Geiger
1950 – princeza Viktorija od Hessena
1954 – Edward Pilgrim
1973 – Josué de Castro
1982 – Sarah Churchill
1991 – Dr. Seuss (Theodor Seuss Geisel)
2002 – Ivica Sudnik
2004 – Françoise Sagan
2008 – Vice Vukov

Autor:Dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.