Početak Kinesko-indijskog rata – sukoba dvaju najmnogoljudnijih država na svijetu – 1962.

Autor: dnevno

Zanimljivo je da su tadašnjem američkom predsjedniku Kennedyju savjetovali u slučaju većeg napada Kine na Indiju čak i upotrebu nuklearnog oružja.

Na današnji dan 1962. godine započeo je sukob između Indije i Kine poznat i kao Kinesko-indijski rat. Radilo se o razmjerno kratkotrajnom sukobu koji je, srećom, ostao ograničen samo na pogranično područje tih dviju velikih država. Dakako, Indija i Kina bile su tada, kao i danas, najmnogoljudnije države na svijetu, s time da u to vrijeme još nisu posjedovale nuklearno oružje (Kina ga je razvila nekoliko godina kasnije, a Indija tek u sljedećem desetljeću).

Povod za sukob predstavljale su neriješene državne granice između Indije i Kine, osobito na dva sporna mjesta – na području Kašmira te na području indijske Sjeveroistočne granične agencije (North-East Frontier Agency – NEFA). Oba ta područja smještena su u visokim planinama, gdje nadmorska visina većinom prelazi 4,000 metara, a pojedini himalajski vrhovi dosežu čak i veću visinu. Zbog takvog terena, veliki dio žrtava u Kinesko-indijskom ratu odnosio se na vojnike umrle od smrzavanja.

Kina je na oba spomenuta područja izvela ofenzivu. Ipak, ubrzo je proglasila pobjedu i jednostrano odlučila prekinuti vatru. Dapače, kineske jedinice zatim su se povukle na stražnje položaje. Američka vlada, koju je tada predvodio predsjednik John F. Kennedy opozvala je nosač zrakoplova koji je već bio upućen prema Indiji kao svojevrsna pomoć. Zanimljivo je da su Kennedyju savjetovali u slučaju većeg napada Kine na Indiju čak i upotrebu nuklearnog oružja, umjesto slanja američkih trupa. Naime, kako je spomenuto, Kina u to doba još nije posjedovala vlastito nuklearno oružje. Nakon što ga je proizvela, takva bi američka strategija zacijelo morala biti revidirana. U svakom slučaju, Kinesko-indijski rat završio je već 21. studenog 1962. godine tj. mjesec i jedan dan nakon što je započeo. Nije došlo do većih teritorijalnih promjena, a i do danas su državne granice na spomenutim područjima ostale sporne.

Ostali događaji na današnji dan:
1720 – Uhićen britanski gusar Calico Jack
1781 – Patent o vjerskoj toleranciji cara Josipa II.
1803 – Američka kupnja Louisiane od Francuske
1827 – Pomorska bitka kod Navarina u blizini Grčke
1851 – Hrvat Tomo Skalica krenuo na put pri kojem će oploviti svijet na kitolovcu
1860 – Listopadska diploma cara Franje Josipa I.
1870 – Okončan Prvi vatikanski koncil
1937 – Umro grof Alexander Hoyos (rodom iz Rijeke)
1939 – Enciklika Summi Pontificatus pape časnog sluge Božjeg Pija XII.
1941 – Masakr u Kragujevcu u Srbiji
1943 – Amerikanci i Britanci potopili brod Sinfra s tisućama talijanskih ratnih zarobljenika
1944 – Oslobođenje Beograda od njemačke vlasti
1944 – Velika eksplozija plina u Clevelandu
1944 – Američki general MacArthur vratio se na Filipine
1952 – Uhićen Jomo Kenyatta, budući kenijski predsjednik
1973 – Masovni Nixonovi otkazi zbog afere Watergate
1985 – Prodane dvije najskuplje marke na svijetu do tada
2011 – Ubijen Gaddafi

Rođeni:
1632 – Sir Christopher Wren (engleski arhitekt)
1677 – Stanisław Leszczyński (poljski kralj)
1682 – sv. Marija Krescencija (Maria Crescentia) Höss
1770 – Janko Drašković (hrvatski političar)
1780 – Paulina Bonaparte (sestra Napoleona Bonapartea)
1854 – Arthur Rimbaud (francuski pjesnik)
1882 – Bela Lugosi (mađarsko-američki glumac)
1891 – Jomo Kenyatta (kenijski predsjednik)
1931 – Mickey Mantle (američki igrač bejzbola)
1943 – Dunja Vejzović (hrvatska sopranistica)
1958 – Viggo Mortensen (američki glumac)
1958 – Ivo Pogorelić (hrvatski pijanist)
1960 – Fahreta Jahić (pjevačica)
1971 – Dannii Minogue (australska pjevačica)
1971 – Snoop Dogg (američki glazbenik)

Umrli:
460 – Elia Eudokija
740 – sv. Aka (Akka, Acca)
1139 – vojvoda Henrik X. od Bavarske
1187 – papa Urban III.
1387 – bl. Katarini (Caterina) Colombini
1439 – sv. Ambrozije (Ambrogio) Traversari
1443 – Ivan Stojković
1618 – časna službenica Božja Uršula (Orsola) Benincasa
1740 – car Karlo VI.
1758 – Charles Spencer, vojvoda od Marlborougha
1842 – Grace Darling
1865 – Champ Ferguson
1890 – Richard Francis Burton
1917 – biskup Mihovil Jordan Zaninović
1920 – Marija Aleksandrovna Romanova
1922 – sv. Marija (Maria) Bertilla Boscardin (Anna Francesca Boscardin)
1922 – grof István Burián
1924 – bl. Jakov (Jakob) Kern (Franz Alexander Kern)
1937 – grof Alexander Hoyos
1950 – Henry L. Stimson
1953 – Werner Baumbach
1964 – Herbert Hoover
1967 – Shigeru Yoshida
1984 – Carl Ferdinand Cori
1984 – Paul Dirac
1987 – Andrej Kolmogorov
1988 – Sheila Scott
1989 – britanski glumac Anthony Quayle
1992 – Ivan Focht
1994 – američki glumac Burt Lancaster
2003 – Miodrag Petrović
2008 – Sestra Emanuelle (Madeleine Cinquin), katolička redovnica
2011 – Moamer Gadafi
2011 – Mutassim Gaddafi
2011 – Tone Pavček




Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.