Otvoreno Sveučilište u Heidelbergu – najstarije u Njemačkoj – 1386.

Autor: dnevno

Među predavačima, studentima i suradnicima Sveučilišta u Heidelbergu do danas je bilo čak 56 dobitnika Nobelove nagrade, po čemu je to sveučilište vodeće u Njemačkoj.

Na današnji dan 1386. godine otvoreno je Sveučilište u Heidelbergu, najstarije na području današnje Njemačke. Puni naziv tog sveučilišta na njemačkom jeziku glasi Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg (Sveučilište Ruprechta Karla u Heidelbergu), jer ga je osnovao njemački knez izbornik Ruprecht od Falačke, pripadnik dinastije Wittelsbach. Među predavačima, studentima i suradnicima Sveučilišta u Heidelbergu do danas je bilo čak 56 dobitnika Nobelove nagrade, po čemu je to sveučilište vodeće u Njemačkoj, a četvrto u Europi. Od poznatih osoba povezanih sa Sveučilištem u Heidelbergu spomenimo papu Pija II. (Enea Silvio Piccolomini), Helmuta Kohla, Maxa Borna, kardinala Nikolu Kuzanskog, Ericha Fromma, Gottfrieda Kellera, Gustava Kruppa, Talcotta Parsonsa, Roberta Schumanna, Arnolda J. Toynbeea, Wilhelma Wundta, Jürgena Habermasa, Georga Wilhelma Friedricha Hegela, Karla Jaspersa i Maxa Webera.

Zanimljivo je da je Sveučilište u Heidelbergu jedino sveučilište na teritoriju današnje Savezne Republike Njemačke koje je osnovano u 14. stoljeću. Za usporedbu, također znamenito Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njem. Humboldt-Universität zu Berlin) osnovano je tek 1810. godine tj. čak 424 godine nakon Sveučilišta u Heidelbergu.

Ostali događaji na današnji dan:
1009. – Razorena crkva Svetog Groba u Jeruzalemu
1356. – Najjači potres u povijesti Srednje Europe (kraj Basela)
1520. – Magellan otkrio prolaz do Tihog oceana
1685. – Revokacija Edikta iz Nantesa
1741. – Rođen Pierre Choderlos de Laclos (francuski književnik)
1748. – Mir u Aachenu (završen Rat za austrijsko naslijeđe)
1767. – Dovršena Mason-Dixon linija u SAD-u (važna granica između kolonija)
1775. – Od ropstva oslobođena prva crna osoba koja je objavila knjigu (Phillis Wheatley)
1797. – Mir u Campo Formiju između Francuske i Habsburške Monarhije
1851. – Objavljen roman Moby Dick autora Hermana Melvillea
1860. – Kraj Drugog opijumskog rata
1898. – SAD dobio otok Puerto Rico
1914. – Utemeljen katolički pokret Schönstatt u Njemačkoj
1922. – Osnovan BBC
1936. – Adolf Hitler objavio njemački 4-godišnji plan
1945. – Sovjeti dobili planove američkog nuklearnog oružja od špijuna
1977. – Ubijen njemački poslovni čovjek Hanns-Martin Schleyer
1989. – Smijenjen istočnonjemački vođa Erich Honecker
1991. – Mirovna konferencija u Haagu
2007. – Napad na pakistansku političarku Benazir Bhutto

Rođeni na današnji dan:
1405. – papa Pio II.
1547. – Justus Lipsius (flamanski humanist)
1663. – princ Eugen Savojski
1697. – Canaletto (talijanski slikar)
1741. – Pierre Choderlos de Laclos (francuski književnik)
1804 – Mongkut (sijamski kralj iz romana “Ana i kralj”)
1831. – njemački car Fridrik III.
1843. – Josip Eugen Tomić (hrvatski književnik)
1845. – Hermann Bollé (njemački arhitekt)
1859. – Henri Bergson (francuski filozof i nobelovac)
1873. – Ivanoe Bonomi (talijanski premijer)
1880. – Ze’ev Jabotinsky (izraelski general)
1892. – Pavle Gregorić (hrvatski političar)
1905. – Félix Houphouët-Boigny (političar iz Obale Bjelokosti)
1919. – Pierre Elliott Trudeau (kanadski političar)
1920. – Lujo Margetić (hrvatski povjesničar i akademik)
1925. – Ramiz Alia (albanski političar)
1926. – Chuck Berry (američki glazbenik)
1926. – Klaus Kinski (njemački glumac)
1929. – Violeta Chamorro (nikaragvanska političarka)
1935. – Peter Boyle (američki glumac)
1939. – Lee Harvey Oswald (navodni ubojica J. F. Kennedyja)
1956. – Martina Navrátilová (češko-američka tenisačica)
1960. – Jean-Claude Van Damme (belgijski glumac)
1984. – Lindsey Vonn (američka skijašica)

Umrli:
707. – papa Ivan VII.
1035. – Sancho III. od Navare
1101. – grof Hugo I. od Vermandoisa
1417. – papa Grgur XII.
1503. – papa Pio III.
1541. – Margareta Tudor
1558. – kraljica Marija od Ugarske
1570. – isusovački svećenik Manuel da Nóbrega
1646. – sv. Izak Jogues
1667. – etiopski car Fasilides
1678. – Jacob Jordaens
1744. – Sarah Churchill, vojvotkinja od Marlborougha
1770. – general John Manners, lord Granby
1871. – Charles Babbage
1865. – Henry John Temple, lord Palmerston
1886. – Philipp Franz von Siebold
1889. – Antonio Meucci
1893. – Charles Gounod
1911. – Alfred Binet
1921. – kralj Ludovik III. od Bavarske
1931. – Thomas Edison
1948. – Walther von Brauchitsch
1966. – Elizabeth Arden
1966. – S. S. Kresge
1973. – Leo Strauss
1977. – njemački terorist Andreas Baader
1978. – Ramón Mercader
1982. – Pierre Mendès France
1982. – Bess Truman
2004. – Ilija Džuvalekovski
2010. – Josip Vončina
2012. – Sylvia Kristel

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.