fbpx

Njemački vojvoda Ludwig Rudolf – djed hrvatsko-ugarske kraljice Marije Terezije – 1671.

Autor: dnevno

Vojvoda Ludwig Rudolf od Braunschweig-Lüneburga imao je više kćeri, od kojih je jedna bila majka carice i hrvatsko-ugarske vladarice Marije Terezije, a druga se udala za sina ruskog cara Petra Velikog. Vojvodini unuci bili su stoga na prijestolju Habsburške Monarhije i na prijestolju Ruskog Carstva.

Na današnji dan 1671. godine rođen je vojvoda Ludwig Rudolf od Braunschweig-Lüneburga, djed znamenite carice i hrvatsko-ugarske vladarice Marije Terezije. Naime, on je bio otac caričine majke Elizabete Kristine od Braunschweig-Lüneburga, koja se udala 1708. za Karla VI. (posljednjega muškog pripadnika dinastije Habsburg i oca Marije Terezije).

Ludwig Rudolf od Braunschweig-Lüneburga pripadao je znamenitoj dinastiji Welf (Gvelf), koja je moć stekla još u ranom srednjem vijeku. Vojvoda je bio izravan potomak slavnog Henrika Lava, nekoć vjerojatno najbogatijeg feudalca na njemačkim prostorima. Zanimljivo je da je dinastija Welf kasnije došla i na prijestolje Velike Britanije (pripadala joj je britanska kraljica Viktorija).

Vojvoda Ludwig Rudolf pripadao je grani dinastije Welf koja je vladala nad kneževinom Braunschweig-Wolfenbüttel. Posjedovali su golemi dvorac Wolfenbüttel, okružen jarkom s vodom radi zaštite. U trenutku kad se rodila njegova unuka Marija Terezija (1717. godine) imao je vojvoda Ludwig Rudolf 45 godina, a vladao je malenom kneževinom Blankenburg. Godine 1731., kad je Mariji Tereziji bilo oko 14 godina, naslijedio je i cijelu spomenutu kneževinu Braunschweig-Wolfenbüttel.

Osim Elizabete Kristine imao je vojvoda Ludwig Rudolf još dvije kćeri, od kojih se jedna udala, ni manje ni više, nego za sina ruskog cara Petra Velikog. Ta je kći rodila ruskog cara Petra II. Romanova, koji je time bio vojvodin unuk. Dakle, vojvoda  Ludwig Rudolf toliko je dobro udao svoje kćeri da su njegovi unuci bili na prijestolju Habsburške Monarhije i na prijestolju Ruskog Carstva. Dapače, od Ludwiga Rudolfa potječe većina današnjih europskih kraljeva i kraljica.


Ostali događaji na današnji dan:

1209 – Križarski rat protiv katara
1298 – Škotski ustanički vođa William Walace pobijeđen u Bitki kod Falkirka
1456 – Sv. Ivan Kapistranski i Janos Hunyadi pobijedili osmanskog sultana Mehmeda II. Osvajača
1499 – Bitka kod Dornacha između Švicaraca i cara Maksimilijana Habsburškog
1540 – Umro Ivan Zapolja
1613 – Okrunjen ruski car Mihajlo I. Romanov
1796 – Nastao grad Cleveland u SAD-u
1805 – Bitka kod rta Finisterre (Napoleonski ratovi)
1933 – Wiley Post postao prvi čovjek u povijesti koji je samostalno obišao svijet zrakoplovom
1942 – Počela deportacija Židova iz Varšavskog geta
1943 – Pokolj u Lovreću
1944 – Početak komunističke vlasti u Poljskoj
1951 – Prvi psi u suborbitalnom letu
1995 – Splitska deklaracija Tuđman-Izetbegović
2008 – Veljko Rogošić preplivao Sredozemno more

Rođeni:
1478 – Filip I. Lijepi
1510 – Alessandro Medici
1559 – sv. Lovro Brindisijski
1621 – Anthony Ashley Cooper, lord Shaftesbury
1671 – Ludwig Rudolf von Braunschweig-Lüneburg
1887 – Gustav Ludwig Hertz
1890 – Rose Fitzgerald Kennedy
1923 – Bob Dole
1930 – katolički svećenik Josip Frkin
1942 – Michael Abney-Hastings, lord Loudoun
1946 – Danny Glover
1955 – Willem Dafoe
1957 – katolički svećenik Álvaro Corcuera
1974 – Franka Potente
1992 – Selena Gomez

Umrli:
306 – sv. Platon od Ankare
665 – sv. Wandrille (Wandregisilius, Wandregisel, Vandregisilo)
1274 – Henrik I. od Navare
1329 – Cangrande I. della Scala
1444 – Oddantonio II. da Montefeltro, prvi vojvoda od Urbina
1461 – kralj Karlo VII. od Francuske
1493 – bl. Augustin Fangi iz Bielle (Agostino de Fango)
1540 – Ivan Zapolja
1563 – Francisco de Villagra
1619 – sv. Lovro Brindisijski
1633 – Trijntje Keever
1645 – grof-vojvoda od Olivaresa
1676 – papa Klement X.
1679 – sv. Filip Evans
1679 – sv. Ivan (John) Lloyd
1734 – Peter King, lord King
1789 – Joseph Foullon de Doué
1806 – Maximilien de Baillet-Latour
1824 – Thomas McNamara Russell
1826 – katolički svećenik Giuseppe Piazzi
1832 – Napoleon II. Bonaparte
1845 – Heinrich Johann Bellegarde
1852 – Auguste de Marmont
1869 – John A. Roebling
1902 – nadbiskup kardinal Mieczysław Halka Ledóchowski
1903 – Cassius Marcellus Clay
1915 – Sandford Fleming
1918 – Indra Lal Roy
1920 – William Kissam Vanderbilt
1931 – Georgij Mihajlovič Brasov
1932 – Florenz Ziegfeld, Jr.
1932 – Errico Malatesta
1934 – John Dillinger
1950 – William Lyon Mackenzie King
1968 – Giovannino Guareschi
1979 – Sándor Kocsis
2003 – Qusay Hussein
2003 – Uday Hussein
2008 – Estelle Getty
2013 – Dennis Farina
2013 – Ali Maow Maalin




Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.