gnu

Njemački veliki vojvoda koji je bio otac posljednje ruske carice – 1837.

Autor: dnevno

Ludwigova kći Alix udajom je postala ruska carica, kao supruga posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. (oboje su, zajedno s djecom, ubijeni od strane boljševika ubrzo nakon Oktobarske revolucije). Kao carica je Alix nosila ime Aleksandra Fjodorovna.

Na današnji dan 1837. godine rođen je Ludwig IV. od Hessena, otac posljednje ruske carice. Svojom se ženidbom, kao i brakovima svoje djece, Ludwig toliko povezao s europskim kraljevskim i carskim obiteljima da je postao jedan od najumreženijih ljudi na svijetu. Naime, Ludwig se oženio britanskom princezom Alice, koja je bila kći znamenite kraljice Viktorije (poznate i pod nadimkom „Baka Europe“). Tom je ženidbom Ludwig postao ne samo Viktorijinim zetom, nego i šogorom kasnijeg britanskog kralja Edvarda VII. (koji je bio brat spomenute princeze Alice). Napomenimo, i Viktorija i Edward VII. ujedno su nosili titule cara/carice Indije. Nadalje, Ludwig je po tom braku ujedno bio i šogor njemačkog cara Fridrika III. iz dinastije Hohenzollern.

Ludwigova kći Alix udajom je postala ruska carica, kao supruga posljednjeg ruskog cara Nikolaja II. (oboje su, zajedno s djecom, ubijeni od strane boljševika ubrzo nakon Oktobarske revolucije). Kao carica je Alix nosila ime Aleksandra Fjodorovna. I druge su se Ludwigove kćeri udale za visokopozicionirane osobe (velike knezove, prinčeve itd.)

Ludwig IV. bio je vladar njemačke države zvane Veliko Vojvodstvo Hessen. Prijestolnica mu je bila u gradu Darmstadtu, a u njegovoj su državi bili još i gradovi Mainz, Offenbach, Worms te Gießen. Veliki vojvoda Ludwig IV. umro je 1892. godine u Darmstadtu. U trenutku smrti bio je u 55. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
1213 – Križarski zapovjednik Simon de Montfort pobijedio aragonskog kralja Pedra II. u bitki kod Mureta
1229 – Iskrcavanje aragonskih snaga na Majorci
1309 – Prva opsada Gibraltara
1609 – Britanac Henry Hudson započeo s istraživanjem rijeke Hudson u Sjevernoj Americi
1683 – Završetak Bitke kod Beča u kojoj su kršćani pobijedili Turke Osmanlije
1846 – Vjenčanje britanskih pjesnika Elizabeth Barrett i Roberta Browninga
1857 – 426 ljudi potonulo u “Brodu sa zlatom” SS Central America, koji je prevozio iz San Francisca zlato pronađeno za vrijeme Zlatne groznice
1888 – “Bjelovarska afera” biskupa Strossmayera i Franje Josipa (car prigovorio biskupu samo zato što je u Kijev poslao brzojav u kojem je čestitao godišnjicu pokrštavanja Rusa)
1907 – Ubijen gruzijski princ Ilija Čavčavadze
1910 – Prva izvedba Mahlerove Simfonije tisuću
1938 – Adolf Hitler zatražio autonomiju za Nijemce u Sudetima
1942 – Potopljen brod Laconia u Drugom svjetskom ratu
1948 – Indijska invazija Hyderabada
1977 – Ubijen južnoafrički crnački borac protiv apartheida Steve Biko
1991 – Osnovana Hrvatska ratna mornarica
1991 – Napad na Vinkovce
1992 – Uhićen vođa organizacije “Svijetleći put” Abimael Guzmán u Peruu
1994 – Zalijetanje zrakoplova tipa Cessna u Bijelu kuću (pilot Frank Eugene Corder poginuo)

Rođeni:
1492 – Lorenzo II. Medici
1494 – francuski kralj Franjo I.
1812 – Richard March Hoe
1818 – Richard Jordan Gatling
1837 – Ludwig IV. od Hessena
1849 – Alexander von Krobatin
1852 – H. H. Asquith
1875 – Dragutin Domjanić
1885 – Heinrich Hoffmann
1888 – Maurice Chevalier
1894 – Dubravko Dujšin
1897 – Irena Joliot-Curie
1902 – Juscelino Kubitschek de Oliveira
1904 – István Horthy
1913 – Jesse Owens
1921 – Stanisław Lem
1931 – Ian Holm
1944 – Barry White
1951 – Joe Pantoliano
1951 – Bertie Ahern
1962 – Dino Merlin
1982 – Zoran Planinić


Umrli:
1185 – car Andronik I. Komnen
1213 – kralj Petar II. od Aragona
1362 – papa Inocent VI.
1369 – Blanka od Lancastera
1487 – Emerik Zapolja
1500 – Albert III. od Saske
1612 – ruski car Vasilij IV.
1642 – markiz de Cinq-Mars
1665 – Jean Bolland
1683 – Juraj Križanić
1764 – Jean-Philippe Rameau
1779 – Richard Grenville-Temple, lord Temple
1810 – Sir Francis Baring
1814 – Robert Ross
1819 – feldmaršal knez Gebhard Leberecht von Blücher
1860 – William Walker
1869 – Peter Mark Roget
1874 – François Guizot
1912 – kardinal Pierre-Hector Coullie
1938 – princ Arthur od Connaughta
1953 – Hugo Schmeisser
1956 – grof Sándor Festetics
1956 – Noël Leslie, grofica od Rothesa
1977 – Steve Biko
1981 – Eugenio Montale
1994 – Boris Jegorov
2003 – Johnny Cash
2009 – Norman Borlaug

Autor:dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.