Njemačka objavila rat Rusiji (Prvi svjetski rat) – 1914.

Autor: dnevno

Njemačku objavu rata Ruskom Carstvu predao je grof Friedrich von Pourtalès, tadašnji veleposlanik Njemačkog Carstva u Sankt-Peterburgu. Zanimljivo je da je grof von Pourtalès bio francuskog podrijetla.

Na današnji dan 1914. godine Njemačko je Carstvo objavilo rat Rusiji. Radilo se o početku Prvog svjetskog rata, a Njemačka je objavila Rusiji rat samo četiri dana nakon što je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji. Već sljedećeg dana nakon što je objavila rat Ruskom Carstvu, Njemačka je započela s vojnom invazijom na zapadnom bojištu, i to prodorom u Luksemburg (na putu prema Francuskoj).

Njemačku objavu rata Ruskom Carstvu predao je grof Friedrich von Pourtalès, tadašnji veleposlanik Njemačkog Carstva u Sankt-Peterburgu. Zanimljivo je da je grof von Pourtalès bio hugenotskog podrijetla. Naime, Hugenoti su bili francuski kalvinisti (protestantska denominacija), a mnogo ih se iselilo u njemačke i švicarske zemlje nakon revokacije Edikta iz Nantesa 1685. godine (tom je revokacijom francuski kralj Luj XIV. ukinuo toleranciju prema protestantima u Francuskoj). Obitelj Pourtalès bila je bogata, a bavila se i bankarstvom. Nakon objave rata veleposlanik grof Friedrich von Pourtalès povukao se iz Ruskog Carstva i preko Švedske je doputovao u Njemačku.

Ostali događaji na današnji dan:
69 – Ustanak u Bataviji protiv Rimskog Carstva
527 – Justinijan I. samostalno zavladao Bizantskim Carstvom
902 – Palo posljednje bizantsko uporište na Siciliji
1192 – Rikard Lavljeg Srca pristao u palestinsku luku Jaffu za vrijeme Trećeg križarskog rata i potukao muslimansku Saladinovu vojsku
1664 – Bitka Austrijanaca i Osmanlija kod Svetog Gottharda u današnjoj Mađarskoj
1714 – Njemačka dinastija Hannover došla na britansko prijestolje s kraljem Georgeom I.
1759 – Britanska pobjeda nad Francuzima kod Mindena u Sedmogodišnjem ratu
1800 – Irska ujedinjena s Velikom Britanijom odlukom Britanskog i Irskog parlamenta
1801 – Američki brod USS Enterprise zarobio berberski piratski brod pred obalom Libije u sklopu tzv. Berberskih ratova
1834 – Ukinuto ropstvo u Velikoj Britaniji odlukom britanskog parlamenta
1892 – Rođeni najdugovječniji blizanci (sestre Kin i Gin u Japanu)
1907 – Nastao prvi izviđački kamp na svijetu (na otoku Brownsea u Engleskoj)
1941 – Proizveden prvi Jeep u SAD-u
1944 – Ustanak u Varšavi (Poljaci protiv nacističkih okupatora)
1944 – Posljednji datum opisan u dnevniku Anne Frank
1960 – Nezavisnost Dahomeja (današnji Benin)
1966 – Masakr na Sveučilištu u Teksasu (Charles Whitman ubio 16 ljudi, većinom gađajući snajperom s tornja)
1968 – Krunidba sadašnjeg sultana od Bruneja, Hassanala Bolkiaha
1975 – Potpisana Helsinška deklaracija o ljudskim pravima, sigurnosti i suradnji u Europi
1980 – Prva žena demokratski izabrana za šefa države (Vigdís Finnbogadóttir za predsjednicu Islanda)
1981 – Početak emitiranja MTV-a (Music Television) u SAD-u
1984 – Otkriven čovjek iz Lindowa (u tresetu očuvani leš čovjeka star gotovo 2000 godina)
1991 – Osnovana Vlada demokratskog jedinstva u Republici Hrvatskoj (sastavljena od članova HDZ-a i opozicije)
2004 – 396 mrtvih u požaru supermarketa u gradu Asunción u Paragvaju

Rođeni:
10 pr. Kr. – rimski car Klaudije
126 – rimski car Pertinaks
1626 – Sabbatai Zevi
1744 – Jean-Baptiste Lamarck
1770 – William Clark
1779 – Francis Scott Key
1819 – Herman Melville
1837 – Mary Harris “Mother” Jones
1843 – Robert Todd Lincoln
1858 – Gaston Doumergue
1885 – George de Hevesy
1893 – kralj Aleksandar od Grčke
1916 – nadbiskup kardinal Fiorenzo Angelini
1930 – Pierre Bourdieu
1930 – Lawrence Eagleburger
1932 – Meena Kumari
1936 – Yves Saint Laurent
1941 – Ron Brown
1942 – Jerry Garcia
1944 – Andrew G. Vajna
1948 – Avi Arad
1952 – Zoran Đinđić
1963 – Coolio
1965 – Sam Mendes
1984 – Bastian Schweinsteiger

Umrli:
30 pr. Kr. – Marko Antonije
371 – sv. Euzebije od Vercellija
527 – car Justin I.
1137 – kralj Luj VI.
1252 – Giovanni da Pian del Carpine
1402 – Edmund od Langleyja, vojvoda od Yorka
1457 – Lorenzo Valla
1464 – Cosimo de’ Medici
1589 – Jacques Clément
1628 – Juraj Baraković
1714 – kraljica Ana od Velike Britanije
1787 – sv. Alfonz Marija Liguori
1866 – poglavica John Ross
1889 – Ivan Kukuljević Sakcinski
1903 – Calamity Jane
1917 – Frank Little
1922 – Donát Bánki
1943 – Lidia Litvjak
1944 – Manuel L. Quezon
1972 – Pero Pirker
1973 – Walter Ulbricht
1974 – kardinal Ildebrando Antoniutti
1977 – Francis Gary Powers
1983 – Lilian Mercedes Letona
1990 – Norbert Elias
2004 – Alexandra Scott
2005 – kralj Fahd
2009 – Corazon Aquino
2010 – Lolita Lebrón

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.