GNU

Nasljednik bizantske carske titule koji se s pravoslavlja preobratio na katoličanstvo – 1465.

Autor: Dnevno

Toma Paleolog nastanio se u Rimu, gdje su ga smatrali zakonitim nasljednikom prijestolja Bizantskog Carstva.

Na današnji dan 1465. godine umro je u Rimu Toma Paleolog, pretendent na titulu cara Bizantskog Carstva. Toma je bio mlađi brat posljednjeg vladajućeg cara u Carigradu – Konstantina XI. Paleologa – čiji su glavni grad zauzeli Turci Osmanlije 1453. godine. Budući da je Konstantin XI. Paleolog ubijen istog dana kad je sultan Mehmed II. Osvajač zauzeo Carigrad, prijestolje Bizantskog Carstva ostalo je upražnjeno.

U doba carevanja svog brata bio je Toma Paleolog despot na Moreji (Peloponezu). Titula despota, kao područnog upravitelja, dodjeljivana je mlađoj braći careva. Kad su Osmanlije zauzeli Carigrad, Bizantskom je Carstvu zapravo preostao samo teritorij spomenute Moreje (Peloponeza) i neka druga, manja područja. Toma Paleolog povezao se s papom u Rimu, pokušavajući uz pomoć Zapada zadržati svoju vlast na Moreji.

Sultan je na kraju ipak uspio osvojiti i posljednja bizantska uporišta na Moreji, a Toma Paleolog nastanio se u Rimu. Ondje su ga smatrali zakonitim nasljednikom prijestolja Bizantskog Carstva, jer je njegov stariji brat Demetrije prešao na osmansku stranu.

Toma Paleolog preobratio se s pravoslavlja na katoličku vjeru. Imao je sina Andriju Paleologa, koji je naslijedio njegove pretenzije na prijestolje. Osim toga, Toma je imao i dvije kćeri. Starija od njih udala se za srpskog despota Lazara Brankovića, a mlađa za moskovskog velikog kneza Ivana III. iz dinastije Rjurikovića. Zanimljivo je da je ta mlađa Tomina kći bila baka ruskog cara Ivana IV. Groznog, koji se sukladno tome smatrao nasljednikom bizantskih careva (Moskva je predstavljana kao „Treći Rim”).

Dnevne zanimljivosti:

Nekad se mislilo da će ljudi graditi plutajuće gradove

Što bi bilo da je Hitler ubijen za vrijeme rata?

Citati za današnji dan:

‘Rat. Rat se nikad ne mijenja’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Johnny Cash u zatvoru 

Povijesni videokutak:

VIDEO: ‘Čovječe to je bio malen korak za Neila, ali je velik za mene’ – treći čovjek na Mjesecu

{|[nadanasnjidan]|}05-12{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

254. – Sv. Stjepan I. postao papa

303. – Mučenička smrt sv. Pankracija (tradicionalan datum)

1551 – Osnovano najstarije sveučilište u Amerikama (Sveučilište San Marcos u Limi u Peruu)

1780. – Najveći američki poraz u Ratu za nezavisnost (britansko osvajanje grada Charlestona)

1926. – Talijanski zračni brod Norge prvi preletio Sjeverni pol

1932. – Pronađen mrtav oteti sin Charlesa Lindbergha

1937. – Krunidba britanskog kralja Georgea VI.

1941. – Predstavljeno prvo programabilno računalo u povijesti (Z3 Konrada Zusea)

1949. – Kraj sovjetske blokade Berlina

1955. – Austriji vraćena nezavisnost

1982. – Atentat na papu sv. Ivana Pavla II. u Fatimi

2002. – Bivši američki predsjednik Jimmy Carter došao u posjet komunističkoj Kubi

2008. – Veliki potres u Kini

Rođeni:

1496. – Gustav I. Vasa

1590. – Cosimo II. Medici

1622. – Louis de Buade de Frontenac

1626. – fra Louis Hennepin

1670. – August II. Jaki

1700. – Luigi Vanvitelli

1725. – Louis Philippe I., vojvoda od Orléansa

1767. – Manuel de Godoy

1803. – Justus von Liebig

1820. – Florence Nightingale

1825. – Orélie-Antoine de Tounens

1828. – Dante Gabriel Rossetti

1845. – Gabriel Fauré

1850. – Henry Cabot Lodge

1866. – Sveti Leopold Mandić

1872. – Anton Korošec

1889. – Otto Frank

1907. – Katharine Hepburn

1918. – Julius Rosenberg

1966. – Stephen Baldwin

Umrli:

1003. – papa Silvestar II.

1012. – papa Sergije IV.

1465. – Toma Paleolog

1684. – katolički svećenik Edme Mariotte

1700. – John Dryden

1784. – Abraham Trembley

1801. – Nikolaj Repnin

1856. – Jacques Philippe Marie Binet

1864. – J.E.B. Stuart

1876. – Georgi Benkovski

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.