GNU

Najvažnija pomorska bitka u povijesti? – 1798.

Autor: dnevno.hr

Admiral Nelson izjavio je nakon pobjede gledajući poražene Francuze: "Pobjeda nije dovoljno snažna riječ za ovakvu scenu". Po nekima je to bila najvažnija pomorska bitka u povijesti, značajnija čak i od Nelsonove pobjede kod Trafalgara. Francuzi su bili do nogu poraženi, s između 3,000 i 5,000 žrtava. Britanaca je, naprotiv, poginulo 218.

Na današnji dan admiral Nelson ostvario je najveću pobjedu u svojoj karijeri gotovo anihiliravši francusku flotu u slavnoj Bitki kod Nila. Nelson je nakon pobjede sam izjavio kad je gledao poražene Francuze: "Pobjeda nije dovoljno snažna riječ za ovakvu scenu". Po nekima je to bila najvažnija pomorska bitka u povijesti, značajnija čak i od Nelsonove pobjede kod Trafalgara.

Okolnosti su bile ovakve: mladi general Napoleon Bonaparte isplovio je dva i pol mjeseca ranije iz Francuske za Egipat u odvažnoj misiji osvajanja sjeverne Afrike, Palestine i puta prema Indiji. Francuska flota bila je ogromna: 40,000 vojnika i 10,000 mornara ukrcano je na preko 400 brodova. Sam Napoleon plovio je na glavnom admiralskom brodu flote – moćnom Orientu sa 118 topova i 5,100 tona istisnine. Taj brod pripadao je najvećoj klasi jedrenjaka ikada izgrađenoj do tada (ne računajući španjolski superbrod Santisima Trinidad). Britanski admiral Nelson krenuo je u potjeru za francuskom flotom, želeći uhvatiti Napoleona. Bio mu je za petama, ali Napoleon se ipak s armijom uspio iskrcati u Egiptu i osvojiti tu zemlju. Francuska flota, međutim, usidrila se u zaljevu Abukir pokraj Aleksandrije. Kad je Nelsonova flota došla, gptovo je odmah napala francuske brodove. Snage dvaju flota bile su otprilike izjednačene.

Francuskom je flotom zapovijedao viceadmiral François-Paul Brueys d'Aigalliers, smješten na spomenutom zapovjednom brodu flote – Orientu. Britanci su silovito napali. Nelson je bio na admiralskom brodu HMS Vanguard, tri puta lakšem od Orienta i sa samo 74 topa. Britanski brod HMS Bellerophon (na palubi kojeg će se Napoleon konačno predati Britancima 18 godina kasnije) izvršio je napad na Orient izloživši se paljbi njegovih brojnih topova (118). Francuski admiral pogođen je i skoro prepolovljen jednom britanskom topovskom kuglom. Umro je od posljedica. Na Orientu je iznenada izbila vatra, koja se proširila na spremište s barutom. Ogromni brod je eksplodirao, ubivši svog kapetana Casabiancu i njegovog 12-godišnjeg sina. Francuzi su bili do nogu poraženi, s između 3,000 i 5,000 žrtava. Britanaca je, naprotiv, poginulo 218.

Nelson je također teško ranjen u bitki. Pogodila ga je francuska kugla u glavu, blizu čela, pa je morao biti operiran. Već prije je bio izgubio jednu ruku i jedno oko u bitkama. Kao nagradu za pobjedu Nelson je proglašen britanskim lordom.

Na današnji dan, 2. kolovoza, dogodilo se:

Čak 4 od 5 prvih predsjednika SAD-a bili su robovlasnici – 1790.

Najvažnija pomorska bitka u povijesti? – 1798.

Mladi Winston Churchill u borbi protiv afganistanskih muslimana – 1897.

Adolf Hitler postao njemački Führer – 1934.

Junačka akcija Johna F. Kennedyja u ratu – 1943.

Invazija Sadamovih divizija "Hamurabi" i "Nabukodonosor" na Kuvajt – 1990.

Dnevna zanimljivost:

Znate li da je kralj Albanije jedini kralj koji je zapucao natrag na atentatore u čitavoj povijesti?

Citati za današnji dan:

L.F. Celine o tome kako je demokracija diktatura idiota, Hemingway o dorađivanju i Atlas oblaka o povijesnoj neizbježnosti revolucija

Povijesni fotokutak:

FOTO: Gnjevni kršćani pale glazbene ploče Beatlesa zbog nemorala Johna Lennona

Ostali događaji na današnji dan:
338 pr. Kr. – Bitka kod Heroneje između makedonskog kralja Filipa II. i saveza grčkih državica
216 pr. Kr. – Bitka kod Kane između Hanibala i Rimljana
1377 – Ruski poraz kod Pijane rijeke od Mongola
1589 – Ubijen francuski kralj Henrik III. (atentator Jacques Clément)
1610 – Henry Hudson uvjeren da je otkrio sjeverni prolaz do Tihog oceana (zapravo Hudsonov zaljev u Kanadi)
1717 – Imotski oslobođen od Turaka
1776 – Potpisivanje američke Deklaracije nezavisnosti u Philadelphiji
1802 – Napoleon postao doživotni konzul u Francuskoj Republici
1830 – Abdikacija francuskog kralja Karla X. zbog Srpanjske revolucije
1869 – Ukinuti samuraji i ostale klase u Japanu u okviru reformi cara Meijija
1870 – Prva podzemna tunelska željeznica otvorena u Londonu
1873 – Prvi tramvaji počeli voziti u San Franciscu
1903 – Ilindenski ustanak u Makedoniji protiv turske vlasti
1916 – Japan objavio napad na Sibir u sklopu Prvog svjetskog rata
1916 – Potapanje talijanskog bojnog broda Leonardo da Vinci
1923 – Calvin Coolidge postao američki predsjednik
1932 – Otkriven pozitron
1937 – Uveden porez na marihuanu u SAD-u
1939 – Albert Einstein i Leó Szilárd napisali pismo predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu u kojem ga potiču na pokretanje projekta za izradu nuklearne bombe
1943 – Ustanak u logoru Treblinka
1944 – Prvo zasjedanje Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije
1945 – Završetak savezničke konferencije u Potsdamu na kojoj je odlučivano o sudbini poslijeratnog svijeta
1964 – Incident u Tonkinškom zaljevu (sukob vijetnamskih torpednih čamaca i američkog razarača USS Maddox, povod za eskalaciju rata u Vijetnamu)
1992 – Drugi demokratski izbori u Hrvatskoj
1998 – Započeo Drugi rat u Kongu


Rođeni:
1612 – Saskia van Uylenburgh
1674 – Philippe II., vojvoda od Orléansa
1696 – sultan Mahmud I.
1703 – Lorenzo Ricci
1828 – Manuel Pavía y Rodríguez de Alburquerque
1834 – Frédéric Auguste Bartholdi
1835 – Elisha Gray
1868 – kralj Konstantin I. od Grčke
1892 – Jack Warner
1897 – Karl-Otto Koch
1902 – Ćiril VI. od Aleksandrije
1912 – Vladimir Žerjavić
1923 – Shimon Peres
1931 – biskup Pierre DuMaine
1932 – Peter O'Toole
1939 – Wes Craven
1940 – Beko Ransome-Kuti
1945 – Bunker Roy
1967 – Gordan Jandroković

Umrli:
640 – papa Severin
686 – papa Ivan V.
1316 – Louis od Burgundije
1589 – kralj Henrik III. od Francuske
1776 – Louis François, princ de Conti
1788 – Thomas Gainsborough
1815 – maršal Guillaume-Marie-Anne Brune
1823 – Lazare Carnot
1849 – Muhamed Ali od Egipta
1859 – Horace Mann
1876 – Wild Bill Hickok
1913 – Ferenc Pfaff
1921 – Enrico Caruso
1922 – Alexander Graham Bell
1923 – Warren G. Harding
1934 – Paul von Hindenburg
1936 – Louis Blériot
1945 – Pietro Mascagni
1976 – Fritz Lang
1988 – Nada Klaić
1996 – Mohamed Farrah Aidid
1997 – William S. Burroughs
1997 – Fela Kuti

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.