NJIH 329 KRENULO JE U POSJET DOMOVINI, a onda se dogodio trenutak koji je zauvijek ostao zabilježen u povijesti!
Najbrutalniji Hitlerov maršal – 1973.
Ferdinand Schörner imao je nadimak „Blutige Ferdinand“ (Krvavi Ferdinand) zbog svoje brutalnosti. Pred kraj rata postao je Hitlerov i Goebbelsov omiljeni vojni zapovjednik. U oporuci ga je Hitler imenovao čak i vrhovnim zapovjednikom njemačke kopnene vojske (Oberbefehlshaber des Heeres).
Na današnji dan 1973. godine umro je posljednji živući njemački feldmaršal – Ferdinand Schörner. On je imao zanimljivu vojnu karijeru već znatno prije Drugog svjetskog rata. Naime, u Prvom svjetskom ratu borio se na poznatom Talijanskom bojištu, gdje su tijekom tog rata bili i Erwin Rommel, Ernest Hemingway i mnogi drugi znameniti ljudi. Dapače, Ferdinand Schörner se u Bitki kod Kobarida (talijanski Caporetto) kod današnje slovensko-talijanske granice toliko istaknuo da je dobio najviše njemačko odlikovanje za vojne zasluge – Pour le Mérite – poznat i kao „Plavi Max“ (Blauer Max). To najpoželjnije odlikovanje dobili su u istom ratu i Hermann Göring i spomenuti Erwin Rommmel.
Schörner je u Drugom svjetskom ratu glasio za jednog od najbrutalnijih generala u Wehrmachtu. Dali su mu i nadimak „Blutige Ferdinand“ (Krvavi Ferdinand). U napadima na krajnjem sjeveru SSSR-a, kod Murmanska unutar polarnog kruga, Schörner je navodno o tamošnjim klimatskim uvjetima spartanski izjavio: “Arktis ist nichts” („Arktik nije ništa“). Postoje priče da je pri nekim napadima Schörner osobno sudjelovao u borbama jedan-na-jedan.
Napredujući po činovima, Schörner je postao general planinskih trupa (General der Gebirgstruppe) pa general-pukovnik (Generaloberst), te na kraju i feldmaršal (Generalfeldmarschall). Pred kraj rata postao je Hitlerov i Goebbelsov omiljeni vojni zapovjednik, vjerojatno zbog svoje nesmiljenosti i brutalnosti. U oporuci ga je Hitler imenovao čak i vrhovnim zapovjednikom njemačke kopnene vojske (Oberbefehlshaber des Heeres) tj. šefom OKH (Oberkommando des Heeres). Nakon rata Schörner je završio u sovjetskom zarobljeništvu, ali mu je 1958. godine dozvoljen povratak u Zapadnu Njemačku. Na taj je način Schörner posljednjih 15-tak godina proveo na slobodi. Doživio je 82. godinu života i preminuo u rodnom Münchenu u Bavarskoj.
Dnevna zanimljivost:
Čovjek koji je doniranjem krvi spasio dva milijuna života
Citati za današnji dan:
Augusto Pinochet o svojoj demokratičnosti, da Vinci o životu i Varys o sjedištu moći
Povijesni fotokutak:
FOTO: Glavni japanski grad prije i nakon što su Amerikanci u njemu ubili pola milijuna civila
{|[nadanasnjidan]|}07-02{|[/nadanasnjidan]|}
Ostali događaji na današnji dan:
963. – Bizantska vojska proglasila Nikefora Foku carem
1555. – Osmanski admiral Turgut Reis opljačkao talijanski grad Paolu
1644. – Bitka kod Marston Moora (Engleski građanski rat)
1679. – Prva ekspedicija došla na područje Minnesote (Daniel Greysolon de Du Luth)
1698. – Patentirana prva parna pumpa
1823. – Kraj portugalske vlasti u Brazilu
1833. – Prvi zakon o zabrani rada djece
1839. – Pobuna na brodu Amistad
1860. – Osnovan ruski grad Vladivostok
1871. – Talijanski kralj pobjednički ušao u Rim
1881. – Atentat na američkog predsjednika Jamesa Garfielda
1890. – Zakon protiv trustova u SAD-u
1897. – Patentiran radio
1900. – Prvi let cepelinom
1940. – Uhićen indijski borac za nezavisnost Subhas Chandra Bose
1962. – Otvoren prva Wal-Martova trgovina
1966. – Prvi francuski nuklearni test na Tihom oceanu
1976. – Ujedinjeni Sjeverni i Južni Vijetnam
1986. – Rodrigo Rojas i Carmen Gloria Quintana živi spaljeni
1990. – Kosovo proglašeno republikom
1991. – Sukob kod vojarne “Maršal Tito” u Zagrebu
1991. – Utemeljena 111. brigada Hrvatske vojske
1991. – Utemeljena 104. brigada Hrvatske vojske
2002. – Prvi solo let u balonu oko svijeta
Rođeni:
1489. – Thomas Cranmer
1492. – Elizabeth Tudor
1667. – kardinal Pietro Ottoboni
1698. – Francesco III. d’Este
1714. – Christoph Willibald Gluck
1724. – Friedrich Gottlieb Klopstock
1849. – Marija Terezija od Austrije
1869. – Liane de Pougy
1869. – Milan Šenoa
1876. – Wilhelm Cuno
1877. – Hermann Hesse
1903. – Alec Douglas-Home
1903. – kralj Olav V.
1904. – René Lacoste
1908. – Thurgood Marshall
1914. – Erich Topp
1915. – Arthur Valerian Wellesley
1916. – Hans-Ulrich Rudel
1922. – Pierre Cardin
1923. – Wisława Szymborska
1925. – Medgar Evers
1925. – Patrice Lumumba
1930. – Carlos Menem
1942. – Vicente Fox
1947. – Larry David
1956. – Jerry Hall
1986. – Lindsay Lohan
Umrli:
862. – sv. Swithun
936. – Henrik I. Ptičar
1298. – Adolf od Nassaua
1566. – Nostradamus
1621. – Thomas Harriot
1674. – Eberhard III. od Württemberga
1743. – Spencer Compton, lord Wilmington
1778. – Jean-Jacques Rousseau
1833. – Gervasio Antonio de Posadas
1843. – Samuel Hahnemann
1850. – Robert Peel
1883. – Milan Makanec
1914. – Joseph Chamberlain
1915. – Porfirio Díaz
1932. – Manuel II. od Portugala
1934. – Ernst Röhm
1961. – Ernest Hemingway
1972. – Joseph Fielding Smith
1973. – feldmaršal Ferdinand Schörner
1977. – Vladimir Nabokov
1989. – Andrei Gromiko
1997. – James Stewart
1999. – Mario Puzo
2012. – katolički svećenik John E. Brooks
2013. – Douglas Engelbart
ZADNJE VIJESTI
NAKON OVOG NIŠTA NIJE ISTO! Povijesni dan koji je usmjerio tijek života svih nas
GLAVNI ZAGREBAČKI TRG NOSI IME PO SRBINU? Unatoč Šešelju, donosimo priču o banu Jelačiću, Hrvatu rođenom na današnji dan
(VIDEO) OVE GODINE ČETIRI ŽENE USMRTILI SU NJIHOVI PARTNERI Novom kampanjom, MUP senzibilizira muškarce