academic.ru

Najbrutalniji Hitlerov maršal – 1973.

Autor: Dnevno

Ferdinand Schörner imao je nadimak „Blutige Ferdinand“ (Krvavi Ferdinand) zbog svoje brutalnosti. Pred kraj rata postao je Hitlerov i Goebbelsov omiljeni vojni zapovjednik. U oporuci ga je Hitler imenovao čak i vrhovnim zapovjednikom njemačke kopnene vojske (Oberbefehlshaber des Heeres).

Na današnji dan 1973. godine umro je posljednji živući njemački feldmaršal – Ferdinand Schörner. On je imao zanimljivu vojnu karijeru već znatno prije Drugog svjetskog rata. Naime, u Prvom svjetskom ratu borio se na poznatom Talijanskom bojištu, gdje su tijekom tog rata bili i Erwin Rommel, Ernest Hemingway i mnogi drugi znameniti ljudi. Dapače, Ferdinand Schörner se u Bitki kod Kobarida (talijanski Caporetto) kod današnje slovensko-talijanske granice toliko istaknuo da je dobio najviše njemačko odlikovanje za vojne zasluge – Pour le Mérite – poznat i kao „Plavi Max“ (Blauer Max). To najpoželjnije odlikovanje dobili su u istom ratu i Hermann Göring i spomenuti Erwin Rommmel.

Schörner je u Drugom svjetskom ratu glasio za jednog od najbrutalnijih generala u Wehrmachtu. Dali su mu i nadimak „Blutige Ferdinand“ (Krvavi Ferdinand). U napadima na krajnjem sjeveru SSSR-a, kod Murmanska unutar polarnog kruga, Schörner je navodno o tamošnjim klimatskim uvjetima spartanski izjavio: “Arktis ist nichts” („Arktik nije ništa“). Postoje priče da je pri nekim napadima Schörner osobno sudjelovao u borbama jedan-na-jedan.

Napredujući po činovima, Schörner je postao general planinskih trupa (General der Gebirgstruppe) pa general-pukovnik (Generaloberst), te na kraju i feldmaršal (Generalfeldmarschall). Pred kraj rata postao je Hitlerov i Goebbelsov omiljeni vojni zapovjednik, vjerojatno zbog svoje nesmiljenosti i brutalnosti. U oporuci ga je Hitler imenovao čak i vrhovnim zapovjednikom njemačke kopnene vojske (Oberbefehlshaber des Heeres) tj. šefom OKH (Oberkommando des Heeres). Nakon rata Schörner je završio u sovjetskom zarobljeništvu, ali mu je 1958. godine dozvoljen povratak u Zapadnu Njemačku. Na taj je način Schörner posljednjih 15-tak godina proveo na slobodi. Doživio je 82. godinu života i preminuo u rodnom Münchenu u Bavarskoj.

Dnevna zanimljivost:

Čovjek koji je doniranjem krvi spasio dva milijuna života

Citati za današnji dan:

Augusto Pinochet o svojoj demokratičnosti, da Vinci o životu i Varys o sjedištu moći

Povijesni fotokutak:

FOTO: Glavni japanski grad prije i nakon što su Amerikanci u njemu ubili pola milijuna civila

{|[nadanasnjidan]|}07-02{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

963. – Bizantska vojska proglasila Nikefora Foku carem

1555. – Osmanski admiral Turgut Reis opljačkao talijanski grad Paolu

1644. – Bitka kod Marston Moora (Engleski građanski rat)

1679. – Prva ekspedicija došla na područje Minnesote (Daniel Greysolon de Du Luth)

1698. – Patentirana prva parna pumpa

1823. – Kraj portugalske vlasti u Brazilu

1833. – Prvi zakon o zabrani rada djece

1839. – Pobuna na brodu Amistad

1860. – Osnovan ruski grad Vladivostok

1871. – Talijanski kralj pobjednički ušao u Rim

1881. – Atentat na američkog predsjednika Jamesa Garfielda

1890. – Zakon protiv trustova u SAD-u

1897. – Patentiran radio

1900. – Prvi let cepelinom

1940. – Uhićen indijski borac za nezavisnost Subhas Chandra Bose

1962. – Otvoren prva Wal-Martova trgovina

1966. – Prvi francuski nuklearni test na Tihom oceanu

1976. – Ujedinjeni Sjeverni i Južni Vijetnam

1986. – Rodrigo Rojas i Carmen Gloria Quintana živi spaljeni

1990. – Kosovo proglašeno republikom

1991. – Sukob kod vojarne “Maršal Tito” u Zagrebu

1991. – Utemeljena 111. brigada Hrvatske vojske

1991. – Utemeljena 104. brigada Hrvatske vojske

2002. – Prvi solo let u balonu oko svijeta

Rođeni:

1489. – Thomas Cranmer

1492. – Elizabeth Tudor

1667. – kardinal Pietro Ottoboni

1698. – Francesco III. d’Este

1714. – Christoph Willibald Gluck

1724. – Friedrich Gottlieb Klopstock

1849. – Marija Terezija od Austrije

1869. – Liane de Pougy

1869. – Milan Šenoa

1876. – Wilhelm Cuno

1877. – Hermann Hesse

1903. – Alec Douglas-Home

1903. – kralj Olav V.

1904. – René Lacoste

1908. – Thurgood Marshall

1914. – Erich Topp

1915. – Arthur Valerian Wellesley

1916. – Hans-Ulrich Rudel

1922. – Pierre Cardin

1923. – Wisława Szymborska

1925. – Medgar Evers

1925. – Patrice Lumumba

1930. – Carlos Menem

1942. – Vicente Fox

1947. – Larry David

1956. – Jerry Hall

1986. – Lindsay Lohan

Umrli:

862. – sv. Swithun

936. – Henrik I. Ptičar

1298. – Adolf od Nassaua

1566. – Nostradamus

1621. – Thomas Harriot

1674. – Eberhard III. od Württemberga

1743. – Spencer Compton, lord Wilmington

1778. – Jean-Jacques Rousseau

1833. – Gervasio Antonio de Posadas

1843. – Samuel Hahnemann

1850. – Robert Peel

1883. – Milan Makanec

1914. – Joseph Chamberlain

1915. – Porfirio Díaz

1932. – Manuel II. od Portugala

1934. – Ernst Röhm

1961. – Ernest Hemingway

1972. – Joseph Fielding Smith

1973. – feldmaršal Ferdinand Schörner

1977. – Vladimir Nabokov

1989. – Andrei Gromiko

1997. – James Stewart

1999. – Mario Puzo

2012. – katolički svećenik John E. Brooks

2013. – Douglas Engelbart

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.