Nadbiskup kardinal Thomas Wolsey – najmoćniji dvorjanin kralja Henrika VIII. – 1530.

Autor: dnevno

Kao kardinal je Thomas Wolsey stekao velik utjecaj čak i u širim europskim okvirima. Mladi se Henrik VIII. isprva nije osobno bavio politikom, nego je Wolseyu prepuštao inicijativu.

Na današnji dan 1530. godine umro je nadbiskup kardinal Thomas Wolsey, svojedobno najmoćniji čovjek u Engleskoj nakon kralja. Vršio je službu lorda kancelara (engl. Lord Chancellor), najvišu postojeću kraljevstvu, od 1515. do 1529. godine. Zanimljivo je da Thomas Wolsey nije bio plemićkog podrijetla, što mu nije bila zapreka u postizanju najviših Crkvenih položaja. Studirao je teologiju u Oxfordu, a 1498. godine zaređen je za svećenika. Godine 1514. postao je biskup grada Lincolna, a ubrzo zatim i nadbiskup Yorka, što je bio drugi najvažniji položaj u Katoličkoj Crkvi u Engleskoj (iza nadbiskupa Canterburyja). Papa Leon X. postavio je Wolseya za kardinala, a zatim i za papinskog legata, čime je ovaj dobio neosporno najviši Crkveni status u Engleskoj. Tijekom prvih godina vladavine kralja Henrika VIII. bio je Thomas Wolsey najmoćniji čovjek u engleskoj politici. Naime, mladi se Henrik VIII. isprva nije osobno bavio politikom, nego je Wolseyu prepuštao inicijativu. Postoji mišljenje da je Wolsey stekao u tom razdoblju veću moć nego ijedan dvorjanin u engleskoj povijesti prije i poslije njega. Kao kardinal je Wolsey stekao velik utjecaj čak i u širim europskim okvirima. Međutim, između Henrika VIII. i kardinala došlo je do sukoba kad Wolsey nije uspio isposlovati kralju razvod braka od njegove prve supruge Katarine Aragonske (radi vjenčanja s Anne Boleyn). Henrik VIII. tada je smijenio kardinala s položaja lorda kancelara i ukinuo mu je političke ovlasti. Kardinal je otputovao u York, kako bi se tamo bavio svojom nadbiskupijom. Međutim, ubrzo je došao i kraljev nalog za uhićenje pa se Wolsey uputio natrag u London. Preminuo je od bolesti prije nego je tamo dospio, upravo na današnji dan 1530. godine. Smrt ga je zatekla u gradu Leicesteru u središnjoj Engleskoj, gdje je boravio tijekom puta iz Yorkshirea u London.

Ostali događaji na današnji dan:
1781 – Car Josip II. raspustio sve crkvene redove osim onih koji se bave njegom bolesnika ili nastavom
1793 – Umro Antoine Barnave (Marija Antoaneta)
1847 – Indijanski masakr američke obitelji Whitman
1874 – Matica ilirska postala Matica hrvatska
1877 – Thomas Edison demonstrirao fonograf
1890 – Prvi ustav i parlament u Japanu
1945 – Proglašena FNRJ
1961 – Prva čimpanza u orbiti oko Zemlje
1972 – Prva komercijalno uspješna video igra (Pong)
1980 – Umrla katolička kandidatkinja za blaženicu službenica Božja Dorothy Day

Rođeni:
1690 – knez Christian August von Anhalt-Zerbst
1711 – Laura Bassi
1797 – Gaetano Donizetti
1803 – Christian Doppler
1825 – Jean-Martin Charcot
1835 – carica Cixi
1849 – John Ambrose Fleming
1856 – Theobald von Bethmann Hollweg
1857 – Theodor Escherich
1881 – Artur Phleps
1882 – Henri Fabre
1898 – C. S. Lewis
1899 – Andrija Artuković
1905 – nadbiskup Marcel Lefebvre
1919 – Joe Weider
1921 – Jackie Stallone
1930 – Vladimir Šenauer
1932 – Jacques Chirac
1947 – Petra Kelly
1957 – Janet Napolitano
1958 – Michael Dempsey
1968 – Jonathan Knight
1971 – Gena Lee Nolin
1976 – Anna Faris

Umrli:
1268 – papa Klement IV.
1314 – Filip IV. Lijepi
1330 – Roger Mortimer, lord March
1342 – Mihael od Cesene, franjevački svećenik
1378 – car Karlo IV.
1530 – nadbiskup kardinal Thomas Wolsey
1626 – Ernst von Mansfeld
1632 – kralj Fridrik V.
1643 – Claudio Monteverdi
1682 – princ Rupert od Rajne
1694 – Marcello Malpighi
1714 – Jerolim Kavanjin
1759 – Nicolaus I. Bernoulli
1793 – Antoine Barnave
1813 – Giambattista Bodoni
1883 – Hiep Hoa
1924 – Giacomo Puccini
1939 – Philipp Scheidemann
1980 – katolička kandidatkinja za blaženicu službenica Božja Dorothy Day
1981 – Natalie Wood
1986 – Cary Grant
1991 – Ralph Bellamy
1992 – Blanchette Ferry Rockefeller
1993 – J. R. D. Tata
1999 – Kazuo Sakamaki
2001 – George Harrison
2004 – John Drew Barrymore

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.