Nacistički bombarder za napad na New York – 1943.

Autor: Dnevno

Njegovih 6 motora izradila je tvornica BMW. Svaki motor imao je čak 14 cilindara, zvjezdasto raspoređenih i mogao je razviti 1,700 konjskih snaga. Postoje glasine da je bombarder Junkers Ju 390 doista 1944. doletio na 12 kilometara od New Yorka, te da je čak fotografirao područje Long Islanda.

Na današnji dan prvi put je poletio njemački teški bombarder Junkers Ju 390, dizajniran s ciljem napada na Sjedinjene Američke Države. Taj je bombarder imao čak 6 motora, veliki raspon krila od preko 50 metara i maksimalnu masu pri polijetanju od čak 75,500 kilograma.

Domet Ju 390 iznosio je zavidnih 9,700 km, što znači da je iz Njemačke mogao doseći istočnu obalu SAD-a (New York, Washington, Boston, Philadelphia, Baltimore itd). Njegovih 6 motora izradila je tvornica BMW. Svaki motor imao je čak 14 cilindara, zvjezdasto raspoređenih i mogao je razviti 1,700 konjskih snaga. Dakle, ukupno je bombarder raspolagao s čak 10,200 konjskih snaga.

Prototip bombardera Ju 390 napravljen je u Junkersovoj tvornici u njemačkom gradu Dessau (između Berlina i Leipziga). Inače, ugledna tvornica Junkers isprva se bavila proizvodnjom radijatora i bojlera za centralno grijanje, a tek kasnije aviona. Zanimljivo je da se Junkers sustavima za centralno grijanje bavi i danas, dok im je proizvodnja aviona prestala.

Ju 390 bio je dio tzv. AmerikaBomber projekta. Postoje glasine da je Ju 390 doista 1944. doletio na 12 kilometara od New Yorka, te da je čak fotografirao područje Long Islanda. Jedan testni let je Ju 390 navodno napravio sve do južnoafričkog Cape Towna. Ipak, istinitost takvih navoda neki osporavaju. U svakom slučaju, Amerika-Bomber projekt na kraju nije uspio zaživjeti u nacističkoj Njemačkoj, pa tijekom rata takvi bombarderi nisu izveli niti jedan napad na kontinentalni SAD.

{|[nadanasnjidan]|}10-20{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:

Igra za djecu u kojoj je cilj izbaciti sve Židove iz države




Citati za današnji dan:

‘Ako želiš potpunu sigurnost, idi u zatvor. Tamo ti daju hranu, odjeću i zdravstvenu skrb.’

Povijesni fotokutak:




FOTO: Američki predsjednik Ronald Reagan smije se kraljici Elizabeti II.

 

Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:

1720 – Uhićen britanski gusar Calico Jack

1851 – Hrvat Tomo Skalica oplovio svijet na kitolovcu

1781 – Patent o vjerskoj toleranciji cara Josipa II.

1803 – Američka kupnja Louisiane od Francuske

1827 – Pomorska bitka kod Navarina u blizini Grčke

1860 – Listopadska diploma cara Franje Josipa I.

1887 – Nikola Tesla prijavio prve patente

1941 – Masakr u Kragujevcu u Srbiji

1943 – Amerikanci i Britanci potopili brod Sinfra s tisućama talijanskih ratnih zarobljenika

1944 – Oslobođenje Beograda od njemačke vlasti

1944 – Velika eksplozija plina u Clevelandu

1944 – Američki general MacArthur vratio se na Filipine

1952 – Uhićen Jomo Kenyatta, budući kenijski predsjednik

1962 – Početak Indijsko-kineskog rata

1973 – Otvorena zgrada opere u Sydneyu

1973 – Masovni Nixonovi otkazi zbog afere Watergate

1985 – Prodane dvije tada najskuplje marke na svijetu

 

Rođeni:

1632 – Sir Christopher Wren (engleski arhitekt)

1677 – Stanisław Leszczyński (poljski kralj)

1770 – Janko Drašković (hrvatski političar)

1780 – Paulina Bonaparte (sestra Napoleona Bonapartea)

1854 – Arthur Rimbaud (francuski pjesnik)

1882 – Bela Lugosi (mađarsko-američki glumac)

1891 – Jomo Kenyatta (kenijski predsjednik)

1931 – Mickey Mantle (američki igrač bejzbola)

1943 – Dunja Vejzović (hrvatska sopranistica)

1958 – Viggo Mortensen (američki glumac)

1958 – Ivo Pogorelić (hrvatski pijanist)

1960 – Lepa Brena (pjevačica)

1971 – Dannii Minogue (australska pjevačica)

1971 – Snoop Dogg (američki glazbenik)

 

Umrli:

460 – Elia Eudokija

1139 – vojvoda Henrik X. od Bavarske

1187 – papa Urban III.

1740 – car Karlo VI.

1842 – Grace Darling

1865 – Champ Ferguson

1890 – Richard Francis Burton

1917 – Mihovil Jordan Zaninović

1950 – Henry L. Stimson

1953 – Werner Baumbach

1964 – Herbert Hoover

1967 – Shigeru Yoshida

1984 – Carl Ferdinand Cori

1984 – Paul Dirac

1987 – Andrej Kolmogorov

1988 – Sheila Scott

1989 – Anthony Quayle

1992 – Ivan Focht

1994 – Burt Lancaster

2003 – Miodrag Petrović

2011 – Moamer Gadafi

2011 – Mutassim Gaddafi

2011 – Tone Pavček

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.