sith-templars.webs.com

Na petak 13. uhićeni vitezovi templari – 1307.

Autor: Dnevno

Toga je dana bio petak 13. pa neki smatraju da je praznovjerje o nesretnosti petka 13. nastalo upravo zbog tog događaja. Uhićen je i sam veliki meštar Templarskog reda, znameniti Jacques de Molay, koji se zatekao u Parizu. Uhićen je u zoru toga dana, zajedno sa 60 svojih vitezova.

Na današnji dan 1307. godine naredio je francuski kralj Filip IV. Lijepi masovno uhićenje vitezova templara u Francuskom Kraljevstvu. Budući da je toga dana bio petak 13., neki smatraju da je praznovjerje o nesretnosti petka 13. nastalo upravo zbog tog događaja. Uhićen je i sam veliki meštar Templarskog reda, znameniti Jacques de Molay, koji se zatekao u Parizu. Uhićen je u zoru toga dana, zajedno sa 60 svojih vitezova.

Motiv francuskom kralju da naredi uhićenje templara bila je činjenica da im je dugovao veliku svotu novaca. Naime, kralj je bio u ratu s Engleskom i za te je potrebe posuđivao od templara novac (templari su u to vrijeme djelovali kao neka vrsta ranog bankarskog sustava). S vremenom su kraljevi dugovi narasli do svota koje je bilo teško vratiti, pa se kralj odlučio na podli potez uništenja templara. Iskoristio je neosnovane optužbe o njima, po kojima su bili okrivljeni za herezu i svakojaka bogohulna djela.

Uhićeni templari podvrgnuti su mučenju, pri kojem su mnogi od njih na kraju navodno priznali krivnju, uključivši pljuvanje na križ, odricanje Krista, idolatriju, sodomiju i opscene rituale. Ta priznanja izazvala su zapanjenost među francuskim stanovništvom. Papa je na kraljev nagovor naredio uhićenje svih templara u kršćanskom svijetu.

Važno je znati da je tadašnji papa Klement V. bio Francuz i da nije stolovao u Rimu, nego u južnoj Francuskoj. Francuski kralj Filip IV. Lijepi mogao je zbog toga vršiti pritisak na njega. Papa je želio čuti templarsku stranu priče, no Filip mu je zaprijetio vojnom silom, pa je papa na kraju naredio raspuštanje Templarskog reda 1312. godine. Veliki meštar Jacques de Molay spaljen je na lomači na jednom otočiću usred rijeke Seine u Parizu.

{|[nadanasnjidan]|}10-13{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:

Nobelovac kojemu je pola Nobelove nagrade pripalo bivšoj ženi zbog razvoda

Citati za današnji dan:

'Niti jedan čovjek nema pravo reći svojoj zemlji 'Nećeš ići dalje'.'

Povijesni fotokutak:

FOTO: Stvoritelj komunističke supersile Vladimir Iljič Lenjin sa svojom macom

Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:
1773. – Otkrivena galaksija Vrtlog
1881. – Obnova hebrejskog jezika
1884. – Greenwich uzet za početni meridijan univerzalnog vremena
1917. – Čudo sunca u Fatimi
1918. – Turska izašla iz Prvog svjetskog rata
1943. – Italija objavila rat Njemačkoj
1983. – Prva mobilna mreža u SAD-u
1990. – Kraj građanskog rata u Libanonu
1991. – Pokušaj deblokade Vukovara
1991. – Zločin u Širokoj Kuli u općini Gospić
1993. – Prvo kloniranje ljudi

Rođeni:
1499. – kraljica Claude od Francuske
1768. – Jacques Félix Emmanuel Hamelin (francuski istraživač)
1821. – Rudolf Virchow (njemački biolog)
1825. – Charles Frederick Worth
1874. – József Klekl (slovenski svećenik)
1878 – monsinjor Patrick Joseph Hartigan (australski svećenik)
1879. – Mirko Rački (hrvatski slikar)
1887. – Jozef Tiso (slovački svećenik)
1893. – Luka Kaliterna (hrvatski nogometaš)
1908. – Božidar Magovac (hrvatski političar)
1921. – Yves Montand (francuski pjevač i glumac)
1925. – Margaret Thatcher (britanska političarka)
1941. – Paul Simon (američki glazbenik)
1943. – Peter Sauber (vlasnik momčadi Formule 1)
1971. – Sacha Baron Cohen (britanski komičar)
1982. – Ian Thorpe (australski plivač)

Umrli:
54 – rimski car Klaudije
1282 – japanski budistički redovnik Nichiren
1435. – grof Herman II. Celjski
1694 – Samuel von Pufendorf
1706 – car Iyasu I. od Etiopije
1715. – francuski filozof Nicolas Malebranche
1815. – francuski maršal Joachim Murat
1822 – Antonio Canova
1825 – kralj Maksimilijan I. Josip od Bavarske
1882. – francuski teoretičar Arthur de Gobineau
1911 – sestra Nivedita
1945. – američki poduzetnik Milton S. Hershey
1974 – Ed Sullivan
1987 – Walter Brattain
1990. – vijetnamski političar Le Duc Tho
1998. – Bojan Pečar
2007 – Bob Denard
2008 – Guillaume Depardieu
2009. – Ivan Đuranec

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.