Umjetnički prikaz Dubrovnika prije potresa iz 1667., rad nepoznatog autora

MISLITE DA JE POTRES U ZAGREBU BIO KATASTROFALAN? Pročitajte što je zadesilo Dubrovnik 1667.

Autor: Dražen Krajcar

Potres koji je 22.ožujka pogodio Zagreb prouzročio je veliku materijalnu štetu i odnio jedan mladi život. Tog jutra u 6.24 građani Zagreba probudili su se u noćnoj mori. S 5.5 stupnjeva po Richteru bio je to najjači potres u Zagrebu u posljednjih 140 godina. Međutim, Hrvatsku su kroz povijest pogađali razorni potresi, a onaj najpoznatiji dogodio se na današnji dan, 6.travnja 1667. Bio je to jedan najjačih europskih potresa svih vremena, osjetio se intenzitetom od čak 8 stupnjeva EMS ljestvice.

Na veliku srijedu, 6. travnja 1667. godine, u 8 sati ujutro pogodio je Dubrovnik najjači potres u njegovoj zabilježenoj povijesti. Prema sačuvanim svjedočanstvima jak udarac iz podzemlja trajao je koju sekundu, a od njega se Dubrovnik počeo rušiti. U samo nekoliko trenutaka, grad raskošnih gotskih i renesansnih palača, crkava, samostana i brojnih drugih građevina, bio je pretvoren u žalosnu ruševinu ispunjenu kricima preživjelih, koji su ostali zatrpani kamenjima i drvenim gredama.

Kamenje se navodno kotrljalo s brda Srđa i uništavalo sve pred sobom. Tsunami je opustošio gradsku luku, a prašina koja se podigla bila je tako gusta da je zamračila nebo nad gradom. Izbio je i požar, koji građani nisu uspjeli ugasiti gotovo 20 dana. Nastale su pukotine u zemlji, a izvori vode su presušili.

Katastrofa Dubrovnika bila je potpuna. Pola stanovništva stare gradske jezgre izgubilo je život – njih 3000. Sveukupno je poginulo više od 6000 ljudi, među kojima su bili dubrovački knez, i pola članova Velikog vijeća. Polovica plemića izgubila je živote.

Grad se tresao od potresa još punih tjedan dana, a požar koji je buknuo, harao je gradom nošen jakim vjetrom čak 20 dana.

Bio je to jedan od najvećih europskih potresa svih vremena. Krajnji mikroseizmički valovi osjetili su se do Venecije, Napulja, Carigrada, pa čak i u Egiptu – do daljine od dvije tisuće kilometara na površini većoj od 12 milijuna četvornih kilometara.

Da stvar bude gora, bilo je to doba Drugog kandijskog rata (Kandija je bio drugi naziv za Kretu), kad su i Mletačka Republika i Osmansko Carstvo pokušavali osvojiti Dubrovnik. Ipak, velikim trudom dubrovačkih diplomatskih predstavnika grad je uspio sačuvati slobodu, no nikada nije uspio povratiti snagu kakvu je imao u danima najveće slave.




Najrazorniji potres u Zagrebu: Materijalna šteta iznosila pola državnog proračuna. Uništeno 1758 kuća

 




Autor:Dražen Krajcar
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.