gnu

Kralj Kristijan IX. – čovjek čiji su potomci do danas zasjeli na gotovo sva europska prijestolja – 1818.

Autor: dnevno

Kralj Kristijan IX. dobio je i nadimak „tast Europe“. Među unučadi bila su mu četiri europska kralja, jedan car, jedna kraljica i čak sedam velikih knezova i velikih kneginja.

Na današnji dan 1818. godine rođen je Kristijan od Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburga, čovjek čiji su se potomci uspeli na nevjerojatno mnogo europskih prijestolja. Naime, među njegovim unucima bila su čak četiri kralja različitih europskih država (Velike Britanije, Danske, Grčke i Norveške), a jedan mu je unuk, dapače, bio i ruski car Nikolaj II. (ubijen od strane boljševika nakon Oktobarske revolucije).

Kristijan od Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburga u mladosti nije bio osobito visoko rangiran u europskim okvirima. Naime, potjecao je iz sporedne (mlađe) grane danske kraljevske dinastije Schleswig-Holstein. Rođen je u dvorcu Gottorp pokraj grada Schleswiga, na sjeveru današnje Njemačke. Velik dio djetinjstva proveo je Kristijan u dvorcu Glücksburg, po kojem je ime dobila njegova dinastija. Taj se povijesno značajan dvorac nalazi na iznimno zanimljivoj lokaciji. Naime, smješten je u neposrednoj blizini današnje dansko-njemačke granice i samo oko 1300 metara od obale Baltičkog mora. Premda se dvorac Glücksburg nalazi u Njemačkoj, iz njegove se blizine može vidjeti obala susjedne Danske.

Princ Kristijan od Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburga postao je 1863. godine kraljem Danske. U to doba bilo mu je 45 godina, a zanimljivo je da mu je jedan sin tada već bio grčki kralj (izabran je kao 17-godišnjak na tu poziciju nakon Otona iz dinastije Wittelsbach). Kristijanov najstariji sin naslijedio je oca na položaju kralja Danske, a dvije Kristijanove kćeri osobito su se visoko udale. Naime, jedna je udajom postala ruskom caricom, a druga kraljicom Velike Britanije (time i caricom Indije). Kralj Kristijan IX. dobio je i nadimak „tast Europe“.

Kralj Kristijan IX. doživio je prilično visoku 88. godinu života. Njegovi potomci danas se nalaze na gotovo svim europskim prijestoljima. Današnji princ od Walesa – Charles – izravni je muški potomak Kristijana IX. (njegov je prapraunuk u izravnoj muškoj liniji).

Ostali događaji na današnji dan:
217 – Ubijen rimski car Karakala
1525 – Sekularizirana Pruska
1730 – Posvećena prva sinagoga u New Yorku
1767 – Burmanci osvojili Kraljevstvo Ayutthaya
1795 – Vjenčanje britanskog princa regenta (budućeg kralja Georgea IV.)
1808 – Osnovana prva katolička nadbiskupija u SAD-u (Baltimore)
1904 – Srdačna antanta između Velike Britanije i Francuske
1906 – Umrla prva osoba kojoj je dijagnosticirana Alzeheimerova bolest (Auguste Deter)
1908 – Osnovana Harvardska poslovna škola
1911 – Otkriće supervodljivosti (nobelovac Heike Kamerlingh Onnes)
1913 – U SAD-u stupio na snagu 17. amandman o izravnom biranju senatora
1921 – Ugušena Labinska republika u Istri
1942 – Otvorena željeznica do okupiranog Lenjingrada
1943 – Franklin D. Roosevelt zamrznuo plaće u SAD-u
1945 – Saveznici bombardirali vlak sa zarobljenicima iz koncentracijskog logora pokraj Hannovera u Njemačkoj
1959 – Uveden računalni jezik COBOL
1968 – Stjuardesa Barbara Jane Harrison na letu BOAC 712 poginula herojski pomažući putnicima da napuste zrakoplov u plamenu
1970 – Izraelski zrakoplovi uništili egipatsku školu kod Bahr el-Baqara u Egiptu
1983 – Bečka konvencija o nasljedstvu država
1992 – Tenisač Arthur Ashe objavio da ima AIDS koji je dobio transfuzijom krvi
1992 – Utemeljen HVO

Rođeni:
563 pr. Kr. – Buddha (pretpostavljeni datum)
1583 – Nikola Esterházy
1605 – kralj Filip IV. od Španjolske
1655 – markgrof Ludwig Wilhelm od Badena
1732 – David Rittenhouse
1761 – bl. Vilim Josip Chaminade (Marijanisti)
1775 – Adam Albert von Neipperg
1818 – kralj Kristijan IX. od Danske
1826 – Pancha Carrasco
1832 – feldmaršal grof Alfred von Waldersee
1859 – Edmund Husserl
1869 – Harvey Cushing
1875 – kralj Albert I. od Belgije
1894 – Ulderiko Donadini
1913 – Rudi Supek
1915 – Ivan Supek
1918 – Betty Ford
1919 – Ian Smith
1929 – Jacques Brel
1930 – Carlos Hugo od Bourbon-Parme
1938 – Kofi Annan
1941 – Vivienne Westwood
1963 – Julian Lennon
1968 – Patricia Arquette
1977 – Tomo Šokota
1979 – Mirna Maras

Umrli:
217 – car Karakala
1143 – Ivan II. Komnen
1364 – kralj Ivan II. od Francuske
1450 – Sejong Veliki
1513 – grofica Anna von Katzenelnbogen
1586 – Martin Chemnitz
1626 – Marin Getaldić
1735 – Franjo II. Rákóczi
1787 – katolički svećenik Mihalj Šilobod
1826 – Maria Kunigunde von Sachsen
1835 – Wilhelm von Humboldt
1848 – Gaetano Donizetti
1861 – Elisha Otis
1906 – Auguste Deter
1919 – Loránd Eötvös
1922 – Erich von Falkenhayn
1950 – Vaclav Nižinski
1962 – Branko Gavella
1962 – Juan Belmonte
1968 – Barbara Jane Harrison
1973 – Pablo Picasso
1981 – Omar Bradley
2010 – Jack Agnew
2013 – Margaret Thatcher

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.