Kaportal.hr

Koliko je već stara željeznička pruga Rijeka–Karlovac? – 1873.

Autor: Dnevno

Prastara pruga prema Rijeci i danas se koristi unatoč tome što joj je gradnja započela prije otprilike 140 godina. Prometni pravac na kojem se ona nalazi imao je nekada veliko značenje za čitavo Ugarsko Kraljevstvo.

Na današnji dan davne 1873. godine krenula je prva željeznička kompozicija upravo dovršenom prugom Rijeka – Karlovac. Taj prometni pravac, dakako, imao je veliki strateški značaj, a ima ga jednako tako i danas. Godine 1873. Hrvatska je bila u sastavu Austro-ugarske Monarhije, pri čemu se grad Rijeka nalazio pod ugarskom upravom, odvojen od banske Hrvatske. Dapače, izgleda da je za Mađare Rijeka bila industrijski najznačajniji grad nakon Budimpešte (Budim i Pešta ujedinjeni su iste te 1873. godine u Budimpeštu).

Između austrijske i ugarske polovice Monarhije postojala je stanovita konkurencija i antagonizam. Austrijanci su forsirali Trst kao luku, a Ugarskoj je odgovarala Rijeka. Veza Beča s Trstom ostvarena je već 1857. i time je austrijska ruta imala početnu prednost.

Pruga Karlovac – Rijeka imala je dužinu od čak 176.2 kilometara, što je mnogo ako se zna činjenica da su ta dva grada udaljena zračnom linijom samo oko 90 kilometara. Razlog tome su mnogobrojna vijuganja jer se ta pruga penje do najviše točke od čak 837 m nadmorske visine. Gradnju pruge financiralo je Ugarsko Ministarstvo za javne radove i komunikacije, a izvođač je bilo austrijsko poduzeće “General Bau – Unternehmung der Carlstadt – Fiumaner Eisenbahn” sa sjedištem u Beču.

Na gradnji te pruge sudjelovalo je i do 23,000 radnika, a gradilo se znatnom brzinom od oko 112 metara tračnica dnevno. Nakon otvaranja pruge, već prve godine bura je prevrnula tri vagona kod Plasa, pa su naknadno sagrađeni burobrani.

Premda je ta pruga iz 1873. stara danas već oko 140 godina, njena je trasa još uvijek u upotrebi. Dakako, takva pruga danas je zastarjela i neadekvatna i mnogi se zalažu za izgradnju nove nizinske pruge.


{|[nadanasnjidan]|}10-23{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:

Izrael je silom ukrao 5 raketnih brodova Francuskoj na Božić uz pomoć Rothschilda

Citati za današnji dan:

‘Najgore je razumjeti sve, no ne moći kontrolirati sve.’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Drugi svjetski rat: vježbaj pucanje na živim metama, a preživjele bajunetiraj do smrti

Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:
42 pr. Kr. – Bitka kod Filipa, ubijen Brut
1295 – Unija Škotske i Francuske protiv Engleske
1739 – Početak Rata zbog Jenkinsovog uha
1812 – Claude François de Malet pokrenuo puč protiv Napoleona
1847 – Hrvatski jezik uzdignut na čast latinskog
1917 – Lenjin pozvao na Oktobarsku revoluciju
1917 – Snage SAD-a ušle u borbu u Prvom svjetskom ratu na strani saveznika
1929 – Prva američka transkontinentalna zračna linija (New York – Los Angeles)
1941 – Holokaust u Odessi
1942 – Druga bitka kod El Alameina u Drugom svjetskom ratu
1956 – Započela mađarska revolucija
1989 – Pad komunizma u Mađarskoj

Rođeni:
64 pr. Kr. – Marko Vipsanije Agrippa (rimski vojskovođa)
1705 – Maximilian Ulysses grof Browne (austrijski vojskovođa)
1817 – Pierre Athanase Larousse (francuski leksikograf)
1940 – Pelé (brazilski nogometaš)
1827 – Ivan Vončina (hrvatski političar)
1848 – svećenik Vjekoslav Spinčić
1942 – Michael Crichton (američki pisac)
1954 – Ang Lee (tajvanski redatelj)
1959 – Sam Raimi (američki redatelj)
1959 – “Weird Al” Yankovic (američki glazbenik)

Umrli:
42 pr. Kr. – Marko Junije Brut
877 – sv. Ignacije od Carigrada, patrijarh
1581 – njemački znanstvenik Michael Neander
1688 – Charles du Fresne, sieur du Cange
1774 – isusovački svećenik Michel Benoist
1869 – Edward Smith-Stanley, lord Derby
1872 – Théophile Gautier
1893 – Aleksandar od Battenberga
1910 – tajlandski kralj Rama V.
1921 – John Boyd Dunlop
1939 – Zane Grey
1944 – Hana Brady
1950 – Al Jolson
1957 – francuski dizajner Christian Dior
1983 – Jessica Savitch
1986 – Edward Adelbert Doisy
1990 – Louis Althusser
2003 – Soong May-ling
2007 – Lim Goh Tong
2011 – John McCarthy

Autor:Dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.