fbpx

Kod Varaždina smrtno ranjen nekadašnji hrvatski ban Krsto Frankopan – 1527.

Autor: dnevno

Krsto Frankopan bio je među najmoćnijim ljudima u Hrvatskoj u razdoblju borbi između pristalica Ferdinanda Habsburškog i Ivana Zapolje, a postojala je čak i teorija da je Krsto u toj situaciji mogao planirati osobno se uspeti na kraljevsko prijestolje.

Na današnji dan 1527. godine smrtno je ranjen nekadašnji hrvatski ban Krsto Frankopan u borbi kod Varaždina. Od posljedica tog ranjavanja preminuo je već sljedećeg dana u kaštelu Martijancu kod Ludbrega, a pokopan je u Modrušu. Krsto Frankopan bio je jedan od povijesno najzanimljivijih pripadnika obitelji Frankopan, a njegova biografija već je poslužila kao predložak za romane. Zanimljivo je da je Krsto bio čak i kraljevskog roda. Naime, majka mu je bila Lujza Marzano d’Aragona, unuka aragonskog kralja Alfonsa V. (koji je ujedno bio i kralj Napulja). Jedna Krstina sestra – Beatrica Frankopan – udala se za Ivaniša Korvina, sina hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina.

Krsto Frankopan Brinjski intenzivno je tijekom života ratovao, kako s Turcima Osmanlijama, tako i s Mlečanima. U borbama protiv Osmanlija osobito se proslavio 1525. godine kad je uspio Jajcu, koje je tada bio pod turskom opsadom, dostaviti oružje i hranu. U borbama protiv Mletačke Republike uspio je u jednom trenutku zauzeti gotovo cijelu Furlaniju, no zatim ju je ubrzo izgubio. Jednom je prilikom tijekom borbi kraj Trsta ranjen u lice.

Krsto Frankopan bio je među najmoćnijim ljudima u Hrvatskoj upravo u prijelomnom razdoblju dolaska dinastije Habsburg na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Radilo se o razdoblju borbi između pristalica Ferdinanda Habsburškog i Ivana Zapolje, a postojala je čak i teorija da je Krsto Frankopan u toj situaciji mogao planirati osobno se uspeti na kraljevsko prijestolje. Nastradao je, međutim, već 1527. godine u borbama protiv Ferdinandovih pristalica, preminuvši ubrzo nakon spomenutog ranjavanja. U trenutku smrti bio je tek u srednjim 40-im godinama života.

Ostali događaji na današnji dan:
1212 – Sicilskom Zlatnom bulom potvrđeno Češko Kraljevstvo
1493 – Papinska bula Dudum siquidem
1617 – Uspostavljen mir kojim je završen Uskočki rat
1786 – Shayesov ustanak u SAD-u
1814 – Osnovana Sveta alijansa
1876 – Osnovana kompanija Henkel
1934 – Porinut brod RMS Queen Mary
1950 – Snage UN-a osvojile Seoul u Korejskom ratu
1971 – Proglašena komuna u Christianiji u Danskoj
1973 – Prvi let zrakoplova Concorde preko Atlantika
1993 – Nastao Zid boli u Zagrebu
1997 – Snažan potres u Italiji
Europski dan jezika

Rođeni:
1849 – Ivan Pavlov
1865 – Mary Russell, vojvotkinja od Bedforda
1888 – Thomas Stearns Eliot
1889 – Martin Heidegger
1895 – France Kralj
1897 – papa blaženi Pavao VI.
1898 – George Gershwin
1927 – Romano Mussolini
1936 – Winnie Mandela
1948 – Olivia Newton-John
1956 – Linda Hamilton
1968 – James Caviezel
1976 – Michael Ballack
1981 – Serena Williams

Umrli:
46. prije Krista – Vercingetoriks
1501 – dubrovački pjesnik Džore Držić
1763 – John Byron
1764 – katolički svećenik Benito Jerónimo Feijóo y Montenegro
1802 – slovenski matematičar barun Jurij Vega
1820 – Daniel Boone
1868 – njemački znanstvenik August Ferdinand Möbius
1902 – američki poduzetnik Levi Strauss
1911 – Andrija Fijan
1945 – mađarski glazbenik Béla Bartók
1947 – britanski književnik Hugh Lofting
1952 – George Santayana
1955 – Augustin Čičić
1957 – Arthur Powell Davies
1959 – Leslie Morshead
1973 – Anna Magnani
1976 – Lavoslav Ružička
1984 – borac s bikovima Paquirri
1988 – Branko Zebec
1990 – Alberto Moravia
1999 – Oseola McCarty
2000 – Baden Powell de Aquino
2008 – američki glumac Paul Newman

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.