gnu

Kako se dio Slovenaca odlučio pripojiti Austriji? – 1920.

Autor: dnevno

Današnji su austrijski gradovi Bleiburg, Rosegg, Völkermarkt, Eisenkapell i Ferlach mogli 1920. godine pripasti Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, no dobar se dio tamošnjih Slovenaca izjasnio za priključenje Austriji.

Na današnji dan 1920. godine održan je plebiscit u Koruškoj na kojem je odlučeno hoće li dijelovi te pokrajine s većinskim slovenskim stanovništvom biti pripojeni Austriji ili Jugoslaviji. Naime, nakon Prvog svjetskog rata raspala se Austro-Ugarska pa su njeni teritoriji podijeljeni između niza zemalja. Južno područje Koruške bilo je uvelike naseljeno Slovencima pa je na međunarodnoj mirovnoj konferenciji odlučeno da se tamošnje stanovništvo samostalno mora opredijeliti za priključenje Austriji ili Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevini Jugoslaviji).

Uoči plebiscita veliku propagandu vršile su i austrijska i jugoslavenska strana. U području obuhvaćenom plebiscitom (tzv. Zona A) čak je oko 70% stanovništva govorilo slovenskim jezikom, što znači da je etničkih Slovenaca bilo vjerojatno čak i više (neki su koristili njemački jezik iz praktičnih razloga). Ipak, na današnji dan 59.1% glasača izjasnilo se za pridruživanje Austriji, a samo 40.9% za uključenje u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Takav ishod vjerojatno je bio posljedica toga što je čak i slovensko stanovništvo u gospodarskom i političkom smislu preferiralo Austriju nad jugoslavenskom državnom zajednicom.

Da su se glasači na plebiscitu izjasnili za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca današnji bi austrijski gradovi Bleiburg, Rosegg, Völkermarkt, Eisenkapell i Ferlach pripadali Sloveniji, a državna bi granica prolazila tik do Villacha i Klagenfurta.

Ostali događaji na današnji dan:
680. – Bitka kod Karbale
1845. – Otvorena Američka pomorska škola u Annapolisu
1868. – Proglašenje kubanske neovisnosti
1913. – Dovršetak Panamskog kanala
1933. – Prva sabotaža u povijesti civilne avijacije
1944. – 800 romske djece ubijeno u Auschwitzu
1957. – Prvi veliki nuklearni incident u povijesti
1970. – Otet kanadski ministar Pierre Laporte
1991. – Zločin u Lovasu

Rođeni:
1684. – Antoine Watteau (francuski slikar)
1731. – Henry Cavendish (britanski znanstvenik)
1813. – Giuseppe Verdi (talijanski skladatelj)
1865. – kardinal sluga Božji Rafael Merry del Val
1873. – Adolf Friedrich zu Mecklenburg
1887. – Zvonimir Rogoz (hrvatski glumac)
1913. – Claude Simon (francuski pisac i nobelovac)
1917. – Thelonious Monk (američki jazz muzičar)
1935. – Abu Jihad (osnivač Fataha)
1965. – Chris Penn (američki glumac)
1970. – Goran Navojec (hrvatski glumac)


Umrli:
19. – rimski vojskovođa Germanik
575. – sv. Cerbonije (Cerbonius)
644. – sv. Paulin od Yorka, biskup
680. – Husein ibn Ali
1359. – Hugo IV. od Cipra
1459. – Gian Francesco Poggio Bracciolini
1469. – talijanski slikar i katolički svećenik Filippo Lippi
1659. – nizozemski istraživač Abel Tasman
1725. – Philippe de Rigaud Vaudreuil
1759. – Granville Elliott
1765. – Lionel Sackville, vojvoda od Dorseta
1795. – Francesco Antonio Zaccaria
1806. – princ Ludwig Ferdinand od Pruske
1827. – Ugo Foscolo
1837. – francuski filozof Charles Fourier
1857. – George Washington Parke Custis
1872. – američki političar William H. Seward
1875. – Aleksej Konstantinovič Tolstoj
1881. – sv. Danijel (Daniele) Comboni
1911. – Jack Daniel
1913. – Adolphus Busch
1913. – princ premijer Katsura Tarō
1914. – kralj Karol I. od Rumunjske
1957. – Karl Genzken
1970. – Édouard Daladier
1973. – Ludwig von Mises
1976. – Silvana Armenulić
1976. – Mirsada Mirjana Bajraktarević
1985. – Yul Brynner
1985. – Orson Welles
1990. – Tom Murton
2000. – Sirimavo Bandaranaike
2001. – Vasilij Mišin
2005. – Milton Obote
2010. – Solomon Burke
2012. – Amanda Todd
2012. – Kyaw Zaw

Autor:dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.