fbpx

Kako je Sulejman Veličanstveni došao na vlast? – 1520.

Autor: Dnevno

Ovako je mladog novog sultana opisao mletački poslanik Bartolomeo Contarini: "Star je 26 godina, visok, žilav i nježnog tena. Vrat mu je malo predugačak, lice usko, a nos orlovski. Ima naznaku brkova i malu bradicu..."

Na današnji dan umro je otac Sulejmana Veličanstvenog – slavni sultan Selim I. poznat i pod nadimkom “Okrutni”. Sulejmanov je otac bio moćan vladar i velik osvajač. Udvostručio je Osmansko Carstvo time što je osvojio čitav Egipat, Palestinu, Siriju i dio Arabije. Možda je najponosniji bio time što je službeno dobio titulu kalifa islama (Muhamedovog nasljednika), zajedno s Prorokovim mačem i plaštem. Osvojio je i Meku i Medinu, mjesta koja imaju najveće značenje za muslimane. Od šerifa Meke dobio je titulu Sluge (čuvara) Dvaju Svetih Mjesta (misli se na džamije u Meki i Medini).

Sulejmanov otac Selim I. Okrutni uzeo je kao svoju veličanstvenu punu titulu “Malik ul-Barreyn, wa Khakan ul-Bahrayn, wa Kasir ul-Jayshayn, wa Khadim ul-Haramayn” (Kralj dvaju kontinenata, Kagan dvaju oceana, Osvajač dvaju armija i Sluga Dvaju Svetih Mjesta). Umro je na današnji dan vjerojatno od antraksa, no postoje i glasine da ga je otrovao liječnik koji ga je liječio.

Kad mu je otac umro, Sulejman je krenuo u Carigrad preuzeti vlast (bio je do tada upravitelj jedne pokrajine Carstva). Ušavši u Carigrad, Sulejman je postao 10. sultan Osmanskog Carstva. Ovako je mladog novog sultana opisao mletački poslanik Bartolomeo Contarini: “Star je 26 godina, visok, žilav i nježnog tena. Vrat mu je malo predugačak, lice usko, a nos orlovski. Ima naznaku brkova i malu bradicu. Unatoč tome, ugodne je vanjštine, premda mu je koža sklona bljedilu. Kažu za njega da je mudar gospodar i da voli učenje. Svi se nadaju dobrom od njegove vladavine.”

{|[nadanasnjidan]|}09-22{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

1761. – Okrunjen britanski kralj George III.

1776. – Obješen Amerikanac Nathan Hale zbog špijunaže




1789. – Bitka kod Rimnika (Rusko-turski rat)

1823. – Osnivač mormona Joseph Smith navodno pronašao Zlatne ploče

1862. – Proglašeno oslobođenje robova u SAD-u

1888. – Prvo izdanje National Geographic magazina




1908. – Nezavisnost Bugarske

1955. – Pokretanje britanske televizije ITV

1957. – François Duvalier izabran za predsjednika Haitija

1975. – Sara Jane Moore pokušala ubiti američkog predsjednika Geralda Forda

1979. – Incident sa satelitom Vela (neobjašnjeni dvostruki bljesak nad južnim Indijskim oceanom)

1980. – Napad Iraka na Iran

1991. – Zauzete vojarne JNA u Varaždinu

1991. – Fotografije Svitaka s Mrtvog mora izložene javnosti u Knjižnici Huntington (Huntington Library)

2013. – Teroristički napad kod kršćanske crkve u Pakistanu

Europski dan bez automobila

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Rođeni:

1515. – Ana od Klevea

1694 – Lord Chesterfield

1791.. – Michael Faraday

1882. – feldmaršal Wilhelm Keitel

1906. – Ilse Koch

1942. – nadbiskup kardinal Rubén Salazar Gómez

1950. – Lino Červar

1953. – Ségolène Royal

1958. – Andrea Bocelli

1961. – Catherine Oxenberg

Umrli:

1399. – Thomas de Mowbray, vojvoda od Norfolka

1520. – sultan Selim I.

1539. – Guru Nanak Dev

1554. – Francisco Vásquez de Coronado

1566. – Johannes Agricola

1703. – Vincenzo Viviani

1774. – franjevački papa Klement XIV.

1776. – Nathan Hale

1828. – kralj Shaka Zulu (pretpostavka)

1852. – William Tierney Clark

1914. – Alain-Fournier

1952. – Kaarlo Juho Ståhlberg

1956. – Frederick Soddy

1957. – Soemu Toyoda

1989. – Irving Berlin

2007. – Marcel Marceau

2008. – knez Mihail Andrejevič od Rusije

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.