fbpx

Kako je nastala sirijska predsjednička dinastija al-Assad? – 2000.

Autor: dnevno

Pokojni sirijski predsjednik Hafez al-Assad imao je četiri sina. Jedan od njih - Bashar al-Assad – danas je na funkciji sirijskog predsjednika. Osobito je poznat najmlađi sin Hafeza al-Assada - Maher al-Assad – koji ima čin generala i zapovjedništvo nad elitnim jedinicama sirijskih oružanih snaga.

Na današnji dan 2000. godine umro je Hafez al-Assad, predsjednik Sirije od 1971. do 2000. godine. Stvorio je cijelu dinastiju, koja i danas drži predsjednički položaj u Siriji (njegov sin Bashar al-Assad danas je na funkciji sirijskog predsjednika). Hafez al-Assad rodio se 1930. godine u Qardahi na području sjeverozapadne Sirije, nedaleko od obale Sredozemnog mora. Podrijetlom je pripadao alavitima, islamskoj sekti sličnoj šijitima.

Hafezu al-Assadu rodila je njegova supruga Anisa Makhlouf četiri sina: Bassela al-Assada, Bashara al-Assada, Majda al-Assada i Mahera al-Assada. Najstariji sin Bassel bio je navodno svojedobno predodređen za očevog nasljednika na mjestu predsjednika, ali je smrtno stradao 1994. godine u automobilskoj nesreći. Zbog toga je predsjednikom nakon Hafezove smrti 2000. godine postao sljedeći sin po starosti – Bashar al-Assad – koji je i danas na tom položaju. Treći sin – Majd al-Assad – preminuo je 2009. godine, a danas je osobito poznat četvrti tj. najmlađi sin – Maher al-Assad – koji ima čin generala i zapovjedništvo nad elitnim jedinicama sirijskih oružanih snaga.

Pokojni predsjednik Hafez al-Assad imao je i braću s utjecajnim funkcijama. Bili su to Rifaat al-Assad (general i potpredsjednik Sirije) te Jamil al-Assad. Osim toga, velik su utjecaj stekli i rođaci Hafezove supruge iz obitelji Makhlouf. Sve u svemu, riječ je o velikoj i razgranatoj dinastiji, koja Sirijom vlada još od 1971. godine.

Ostali događaji na današnji dan:
1605 – Okrunjen Lažni Dimitrije za ruskog cara
1687 – Sv. Josip proglašen zaštitnikom Hrvatske
1793 – Početna faza jakobinske diktature u Francuskoj
1805 – Kraj prvog Berberskog rata
1829 – Prva utrka veslača Cambridgea i Oxforda
1840 – U Zagrebu izvedena prva predstava na hrvatskom jeziku (Juran i Sofija)
1871 – Američka ekspedicija u Koreji
1878 – Osnovana Prizrenska liga (Liga za obranu prava albanskog naroda)
1898 – Američki marinci iskrcali se na Kubi (Španjolsko-američki rat)
1912 – Ubojstva sjekirom u Villisci
1916 – Arapski ustanak u Osmanskom Carstvu
1924 – Fašisti oteli i ubili talijanskog socijalista Giacoma Matteottija
1935 – Osnovano američko društvo Anonimnih alkoholičara (Alcoholics Anonymous)
1936 – Osnovan sovjetski animacijski studio Sojuzmultfilm
1940 – Predaja Norveške Nijemcima
1940 – Italija započela invaziju Francuske
1942 – Nacisti spalili češko selo Lidice
1944 – Nacistički masakr u gradu Oradour-sur-Glane u Francuskoj
1944 – Masakr u Distomu u Grčkoj
1978 – Otrovni plin dioksin ispušten kod mjesta Seveso u blizini Milana
1990 – Zrakoplov British Airwaysa sletio nakon što je kapetan napola isisan iz pilotske kabine
1991 – Otmica kalifornijske djevojčice Jaycee Lee Dugard
2001 – Kanonizirana libanonska katolička svetica sv. Rafka
2002 – Prvi eksperiment komuniciranja između ljudskih mozgova pomoću žica
2003 – Lansiran Spirit Rover na Mars

Rođeni:
1688 – James Francis Edward Stuart
1706 – John Dollond
1796 – Antun Mihanović
1825 – Sondre Norheim
1832 – Nikolaus Otto
1859 – Emanuel Nobel
1865 – Frederick Cook
1884 – Leone Sextus Tollemache
1897 – Tatjana Romanov
1915 – Saul Bellow
1921 – princ Philip
1922 – Judy Garland
1923 – Robert Maxwell
1927 – László Kubala
1932 – Branko Lustig
1965 – Elizabeth Hurley
1982 – Tara Lipinski

Umrli:
323 pr. Kr. – Aleksandar Veliki
1075 – Ernest Babenberg
1292 – Roger Bacon (pretpostavka)
1424 – Ernest Željezni Habsburški
1556 – Martin Agricola
1580 – Luís de Camões
1654 – Alessandro Algardi
1776 – Hsinbyushin
1791 – Toussaint-Guillaume Picquet de la Motte
1799 – chevalier de Saint-George
1831 – Hans Karl von Diebitsch
1836 – André-Marie Ampère
1849 – maršal Thomas Robert Bugeaud
1868 – Mihailo Obrenović III.
1898 – Tuone Udaina
1912 – katolički svećenik Anton Aškerc
1923 – Pierre Loti
1924 – Giacomo Matteotti
1926 – Antonio Gaudí
1940 – Marcus Garvey
1949 – Sigrid Undset
1959 – Zoltán Meskó
1967 – Spencer Tracy
1974 – princ Henry, vojvoda od Gloucestera
1976 – Adolph Zukor
2000 – Hafez al-Assad
2001 – Leila Pahlavi
2002 – John Gotti
2003 – Donald Regan
2004 – Ray Charles
2004 – Anto Gardaš
2013 – Barbara Vucanovich

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.