fbpx

Kako je Indija postala zastrašujuća nuklearna sila? – 1974.

Autor: Dnevno

Indija danas posjeduje toliko plutonija da bi teoretski mogla izraditi čak oko 1000 nuklearnih bombi. Indija je službeno postala nuklearna sila na današnji dan 1974. godine kad je detonirala 107 metara pod zemljom svoju prvu nuklearnu bombu.

Na današnji dan 1974. godine Indija je detonirala svoju prvu nuklearnu bombu. Test je obavljen usred pustinje Thar, na lokaciji zvanoj "Testno područje Pokhran". Riječ je o mjestu u indijskom Radžastanu, oko 80 kilometara udaljenom od granice s Pakistanom. Jakost eksplozije procjenjuje se na otprilike 8 kilotona, što je relativno malo (kao pola bombe bačene na Hirošimu). Tu prvu indijsku bombu obično se naziva "Nasmiješeni Buda" (detonirana je na dan kad se održavao budistički festival "Sambuddhatva jayanthi").

Bomba je bila teška oko 1400 kilograma. Detonirana je čak 107 metara pod zemljom. Indijska premijerka u to doba bila je Indira Gandhi, a eksplozija prve indijske nuklearne bombe ojačala joj je ugled. Kasnije je Indija nastavila razvoj nuklearnog oružja pa je 1998. godine testirala i prvu termonuklearnu bombu.

Procjenjuje se da danas Indija raspolaže s 80 do 100 nuklearnih bombi. Dapače, Indija posjeduje toliko plutonija da bi teoretski mogla izraditi čak oko 1000 atomskih bombi. Važna je i činjenica da Indija raspolaže i znatnim brojem raketa za lansiranje nuklearnog oružja. Jedan od novijih raketnih sustava je Akash prikazan na gornjoj fotografiji, koji bi teoretski naoružan nuklearnom bojnom glavom mogao uništavati neprijateljske balističke projektile u zraku.


Na današnji dan, 18. svibnja, dogodilo se:

Kako je Indija postala zastrašujuća nuklearna sila? – 1974.

Posljednji vladajući ruski car bio je izravni potomak "Crne kraljice" s Medvedgrada? – 1868.

Kako se Napoleon dočepao uzvišene titule cara? – 1804.

Isusovac Ruđer Bošković – čovjek koji je spriječio ruski napad na Dubrovnik – 1711.

Rođen bl. Ivan Pavao II. kao sin vojnog časnika – 1920.




Amerikanac ukrao tenk i napravio kaos na ulicama – 1995.

Dnevna zanimljivost:

Kraljica Elizabeta zabranila je krumpire kao dio kraljevskog jelovnika




Citati za današnji dan:

Rudyard Kipling o hrabrosti, Herman Hesse o patnji dobrih ljudi i Vincent van Gogh o svome životu

Povijesni fotokutak:

FOTO: Fidel Castro u njujorškom zoološkom vrtu, 1959.

Ostali događaji na današnji dan:
1152 – Engleski kralj Henrik II. oženio jednu od najmoćnijih žena u Europi – Eleonoru od Akvitanije
1268 – Pala križarska kneževina Antiohija u muslimanske ruke
1302 – Masakr nad Francuzima u gradu Brugesu
1443 – Utemeljen novi Pag
1565 – Početak osmanske opsade Malte
1593 – Britanac Christopher Marlowe optužen za herezu
1652 – Prva zabrana ropstva u Sjevernoj Americi (u Rhode Islandu)
1756 – Početak Sedmogodišnjeg rata u Europi
1848 – Otvaranje Njemačke skupštine u Frankfurtu
1896 – U stampedu u Moskvi stradalo 1,389 ljudi
1910 – Zemlja prošla kroz rep Halleyevog kometa
1926 – Nestala američka kršćanka Aimee Semple McPherson
1941 – Potpisivanje Rimskog ugovora
1944 – Kraj Bitke kod Monte Cassina (Drugi svjetski rat)
1953 – Prva žena probila zvučni zid (Jackie Cochran)
1954 – Na snagu stupila Europska konvencija o ljudskim pravima
1965 – Izraelski špijun Eli Cohen obješen u Siriji
1969 – Lansiran Apollo 10
1980 – Erupcija vulkana Mount St. Helens
1991 – Somaliland se odvojio od Somalije
1991 – Osnovana bojna "Zrinski"
1992 – Akcija deblokade Dubrovnika
2009 – Završetak Građanskog rata u Šri Lanki


Rođeni:
1048 – Omar Khayyám
1474 – Isabella d'Este
1711 – Josip Ruđer Bošković
1778 – Charles William Vane, lord Londonderry
1822 – Mathew Brady
1846 – Peter Carl Faberge
1864 – barun Oskar Vojnić
1868 – car Nikolaj II.
1872 – Bertrand Russell
1876 – Hermann Müller
1882 – Mohammad Mosaddegh
1883 – Walter Gropius
1895 – Augusto César Sandino
1897 – Frank Capra
1913 – Jane Birdwood, barunica Birdwood
1918 – Franjo Wölfl
1920 – papa bl. Ivan Pavao II.
1920 – Ivan Večenaj
1937 – Jacques Santer
1955 – Chow Yun-fat
1970 – Tina Fey
1976 – Marko Tomasović
1981 – Mahamadou Diarra
1993 – Jessica Watson


Umrli:
526 – papa sv. Ivan I.
1675 – Jacques Marquette
1692 – Elias Ashmole
1780 – admiral Sir Charles Hardy
1781 – Túpac Amaru II.
1799 – Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais
1800 – generalissimus Aleksandar Suvorov
1887 – Mihovil Pavlinović
1911 – Gustav Mahler
1914 – barun Oskar Vojnić
1941 – Milka Trnina
1955 – Mary McLeod Bethune
1973 – Jeannette Rankin
1995 – Brinsley Le Poer Trench, lord Clancarty

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.