akella.com

Junačka akcija Johna F. Kennedyja u ratu – 1943.

Autor: Dnevno

Budući američki predsjednik John F. Kennedy u Drugom svjetskom ratu postao je ratni junak zapovijedajući torpednim čamcem PT-109, koji je doslovce prepolovljen uslijed japanskog napada razaračem Amagiri.

Na današnji dan učinio je budući američki predsjednik John F. Kennedy junačko djelo u Drugom svjetskom ratu kojim se proslavio kao ratni heroj. Naime, Kennedy se nakon što je počeo rat učlanio u Američku ratnu mornaricu (US Navy), nakon što ga je kopnena vojska diskvalificirala zbog kroničnih problema s leđima. U mornaricu je ušao pomoću veza (otac mu je bio američki ambasador u Londonu) i dobio je časnički čin. Postavljen je za zapovjednika patrolnog torpednog čamca PT-109. Bili su to najveći američki torpedni čamci u Drugom svjetskom ratu. Dugački 24 metra i teški oko 56 tona, imali su tri V-12 motora, ukupne snage čak 3,500 konja. To im je omogućavalo zavidnu brzinu od čak 76 km/h. Naoružani torpedima težine 1,200 kg (poput automobila) s bojnim glavama od 211 kg, mogli su uništavati čak i oklopljene brodove, mnogo veće od sebe.

Kennedy je bio zapovjednik jednog takvog plovila na jugu Tihog oceana, kad ga je u noći na današnji datum zadesio japanski napad. Noć je bila bez mjesečine, Kennedyjev je torpedni čamac plovio polako na samo jednom motoru da bi proizvodio što manju buku. Iznenada, posada je uočila da prema njima velikom brzinom ide japanski razarač Amagiri. Kennedy i njegovi mornari imali su manje od 10 sekundi da reagiraju. Japanski razarač zaletio se pramcem u njih brzinom između 43 i 75 km/h. Razarač je bio težak oko 2,000 tona, što je oko 36 puta više od Kennedyjevog torpednog čamca! Kennedyjevo se plovilo doslovno raspolovilo od siline udara. Dvoje mornara je poginulo, a Kennedy je s ostalih desetak skočio u more. Okupio ih je u vodi i predložio im da glasuju žele li se predati ili dalje boriti. Odlučili su se za borbu. Počeli su plivati prema najbližem otoku. Kennedy je plivajući ustima vukao jednog ozlijeđenog člana posade. Došli su do otoka Kasolo u Solomonskom otočju. Taj otočić, koji se danas naziva Kennedy Island, imao je samo 90 metara u promjeru i nikakve hrane. Zato je Kennedy junački otplivao do susjednog većeg otoka po hranu i vodu za svoje ljude i po kontakt za pomoć. Kennedy je poslao poruku spasiocima po domorodačkom izaslaniku, tako da je poruku urezao u kokosovu ljusku. Nakon 6 dana spasioci su ih pronašli. Kasnije je Kennedy tu kokosovu ljusku držao u Ovalnom uredu Bijele kuće na svom radnom stolu.

Za junačka djela Kennedy je odlikovan Medaljom američke mornarice i marinaca. Status ratnog heroja mnogo mu je pomogao u kasnijoj političkoj karijeri. Neki smatraju da se zbog svoje ozljede leđa nije mogao sagnuti onog sudbonosnog dana kad su pucali na njega u Dallasu i ubili ga.

Povijesni feljton:

Grof Victor Lustig – dio II

Grof koji je bio najpoznatiji prevarant 20. stoljeća – kako je prevario Ala Caponea, prodavao krivotvorene novčanice…

Dnevna zanimljivost:

Znate li da je kralj Albanije jedini kralj koji je zapucao natrag na atentatore u čitavoj povijesti?

Misli za današnji dan:

‘Sve revolucije su najobičnije fantazije dok se ne dogode; tada postanu povijesne neizbježnosti”

‘Amerikanci su najbogatiji narod na Zemlji, no njeno stanovništvo je siromašno i mrzi samo sebe zbog toga’

‘Nikad nisam glasovao u svojem životu… jer idioti pobjeđuju zbog većine’

‘Prije rušenja, ljudski duh je pun oholosti; prije slave poniznosti’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Gnjevni kršćani pale glazbene ploče Beatlesa zbog nemorala Johna Lennona

Povijesni videokutak:

VIDEO: Kako su izgledale vijesti o iračkom osvajanju Kuvajta?

{|[nadanasnjidan]|}08-02{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

338. pr. Kr. – Bitka kod Heroneje između makedonskog kralja Filipa II. i saveza grčkih državica

1377. – Ruski poraz kod Pijane rijeke od Mongola

1589. – Ubijen francuski kralj Henrik III. (atentator Jacques Clément)

1610. – Henry Hudson uvjeren da je otkrio sjeverni prolaz do Tihog oceana (zapravo Hudsonov zaljev u Kanadi)

1717. – Imotski oslobođen od Turaka

1776. – Potpisivanje američke Deklaracije nezavisnosti u Philadelphiji

1802. – Napoleon postao doživotni konzul u Francuskoj Republici

1830. – Abdikacija francuskog kralja Karla X. zbog Srpanjske revolucije

1869. – Ukinuti samuraji i ostale klase u Japanu u okviru reformi cara Meijija

1870. – Prva podzemna tunelska željeznica otvorena u Londonu

1873. – Prvi tramvaji počeli voziti u San Franciscu

1903. – Ilindenski ustanak u Makedoniji protiv turske vlasti

1916. – Potapanje talijanskog bojnog broda Leonardo da Vinci

1918. – Japan objavio napad na Sibir u sklopu Prvog svjetskog rata

1923. – Calvin Coolidge postao američki predsjednik

1932. – Otkriven pozitron

1937. – Uveden porez na marihuanu u SAD-u

1939. – Albert Einstein i Leó Szilárd napisali pismo predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu u kojem ga potiču na pokretanje projekta za izradu nuklearne bombe

1943. – Ustanak u logoru Treblinka

1944. – Prvo zasjedanje Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije

1945. – Završetak savezničke konferencije u Potsdamu na kojoj je odlučivano o sudbini poslijeratnog svijeta

1964. – Incident u Tonkinškom zaljevu (sukob vijetnamskih torpednih čamaca i američkog razarača USS Maddox, povod za eskalaciju rata u Vijetnamu)

1980. – Teroristički napad u Bologni s 85 poginulih i više od 200 ranjenih

1992. – Drugi demokratski izbori u Hrvatskoj

1998. – Započeo Drugi rat u Kongu

Rođeni:

1455. – Ivan Ciceron od Brandenburga

1612. – Saskia van Uylenburgh

1674. – Philippe II., vojvoda od Orléansa

1696. – sultan Mahmud I.

1702. – Dietrich od Anhalt-Dessaua

1703. – Lorenzo Ricci

1828. – Manuel Pavía y Rodríguez de Alburquerque

1834. – Frédéric Auguste Bartholdi

1835. – Elisha Gray

1868. – kralj Konstantin I. od Grčke

1892. – Jack Warner

1897. – Karl-Otto Koch

1902. – Ćiril VI. od Aleksandrije

1912. – Vladimir Žerjavić

1923. – Shimon Peres

1931. – biskup Pierre DuMaine

1932. – Peter O’Toole

1939. – Wes Craven

1940. – Beko Ransome-Kuti

1945. – Bunker Roy

1967. – Gordan Jandroković

Umrli:

640. – papa Severin

686. – papa Ivan V.

1000. – Vilim II. Od Engleske

1222. – Rajmund od Toulousea

1316. – Louis od Burgundije

1546. – sv. Petar Faber

1589. – kralj Henrik III. od Francuske

1776. – Louis François, princ de Conti

1788. – Thomas Gainsborough

1815. – maršal Guillaume-Marie-Anne Brune

1823. – Lazare Carnot

1849. – Muhamed Ali od Egipta

1859. – Horace Mann

1876. – Wild Bill Hickok

1913. – Ferenc Pfaff

1921. – Enrico Caruso

1922. – Alexander Graham Bell

1923. – Warren G. Harding

1934. – Paul von Hindenburg

1936. – Louis Blériot

1945. – Pietro Mascagni

1976. – Fritz Lang

1988. – Nada Klaić

1996. – Mohamed Farrah Aidid

1997. – William S. Burroughs

1997. – Fela Kuti

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.