NJIH 329 KRENULO JE U POSJET DOMOVINI, a onda se dogodio trenutak koji je zauvijek ostao zabilježen u povijesti!
Junačka akcija Johna F. Kennedyja u ratu – 1943.
Budući američki predsjednik John F. Kennedy u Drugom svjetskom ratu postao je ratni junak zapovijedajući torpednim čamcem PT-109, koji je doslovce prepolovljen uslijed japanskog napada razaračem Amagiri.
Na današnji dan učinio je budući američki predsjednik John F. Kennedy junačko djelo u Drugom svjetskom ratu kojim se proslavio kao ratni heroj. Naime, Kennedy se nakon što je počeo rat učlanio u Američku ratnu mornaricu (US Navy), nakon što ga je kopnena vojska diskvalificirala zbog kroničnih problema s leđima. U mornaricu je ušao pomoću veza (otac mu je bio američki ambasador u Londonu) i dobio je časnički čin. Postavljen je za zapovjednika patrolnog torpednog čamca PT-109. Bili su to najveći američki torpedni čamci u Drugom svjetskom ratu. Dugački 24 metra i teški oko 56 tona, imali su tri V-12 motora, ukupne snage čak 3,500 konja. To im je omogućavalo zavidnu brzinu od čak 76 km/h. Naoružani torpedima težine 1,200 kg (poput automobila) s bojnim glavama od 211 kg, mogli su uništavati čak i oklopljene brodove, mnogo veće od sebe.
Kennedy je bio zapovjednik jednog takvog plovila na jugu Tihog oceana, kad ga je u noći na današnji datum zadesio japanski napad. Noć je bila bez mjesečine, Kennedyjev je torpedni čamac plovio polako na samo jednom motoru da bi proizvodio što manju buku. Iznenada, posada je uočila da prema njima velikom brzinom ide japanski razarač Amagiri. Kennedy i njegovi mornari imali su manje od 10 sekundi da reagiraju. Japanski razarač zaletio se pramcem u njih brzinom između 43 i 75 km/h. Razarač je bio težak oko 2,000 tona, što je oko 36 puta više od Kennedyjevog torpednog čamca! Kennedyjevo se plovilo doslovno raspolovilo od siline udara. Dvoje mornara je poginulo, a Kennedy je s ostalih desetak skočio u more. Okupio ih je u vodi i predložio im da glasuju žele li se predati ili dalje boriti. Odlučili su se za borbu. Počeli su plivati prema najbližem otoku. Kennedy je plivajući ustima vukao jednog ozlijeđenog člana posade. Došli su do otoka Kasolo u Solomonskom otočju. Taj otočić, koji se danas naziva Kennedy Island, imao je samo 90 metara u promjeru i nikakve hrane. Zato je Kennedy junački otplivao do susjednog većeg otoka po hranu i vodu za svoje ljude i po kontakt za pomoć. Kennedy je poslao poruku spasiocima po domorodačkom izaslaniku, tako da je poruku urezao u kokosovu ljusku. Nakon 6 dana spasioci su ih pronašli. Kasnije je Kennedy tu kokosovu ljusku držao u Ovalnom uredu Bijele kuće na svom radnom stolu.
Za junačka djela Kennedy je odlikovan Medaljom američke mornarice i marinaca. Status ratnog heroja mnogo mu je pomogao u kasnijoj političkoj karijeri. Neki smatraju da se zbog svoje ozljede leđa nije mogao sagnuti onog sudbonosnog dana kad su pucali na njega u Dallasu i ubili ga.
Povijesni feljton:
Grof Victor Lustig – dio II
Dnevna zanimljivost:
Znate li da je kralj Albanije jedini kralj koji je zapucao natrag na atentatore u čitavoj povijesti?
Misli za današnji dan:
‘Sve revolucije su najobičnije fantazije dok se ne dogode; tada postanu povijesne neizbježnosti”
‘Nikad nisam glasovao u svojem životu… jer idioti pobjeđuju zbog većine’
‘Prije rušenja, ljudski duh je pun oholosti; prije slave poniznosti’
Povijesni fotokutak:
FOTO: Gnjevni kršćani pale glazbene ploče Beatlesa zbog nemorala Johna Lennona
Povijesni videokutak:
VIDEO: Kako su izgledale vijesti o iračkom osvajanju Kuvajta?
{|[nadanasnjidan]|}08-02{|[/nadanasnjidan]|}
Ostali događaji na današnji dan:
338. pr. Kr. – Bitka kod Heroneje između makedonskog kralja Filipa II. i saveza grčkih državica
1377. – Ruski poraz kod Pijane rijeke od Mongola
1589. – Ubijen francuski kralj Henrik III. (atentator Jacques Clément)
1610. – Henry Hudson uvjeren da je otkrio sjeverni prolaz do Tihog oceana (zapravo Hudsonov zaljev u Kanadi)
1717. – Imotski oslobođen od Turaka
1776. – Potpisivanje američke Deklaracije nezavisnosti u Philadelphiji
1802. – Napoleon postao doživotni konzul u Francuskoj Republici
1830. – Abdikacija francuskog kralja Karla X. zbog Srpanjske revolucije
1869. – Ukinuti samuraji i ostale klase u Japanu u okviru reformi cara Meijija
1870. – Prva podzemna tunelska željeznica otvorena u Londonu
1873. – Prvi tramvaji počeli voziti u San Franciscu
1903. – Ilindenski ustanak u Makedoniji protiv turske vlasti
1916. – Potapanje talijanskog bojnog broda Leonardo da Vinci
1918. – Japan objavio napad na Sibir u sklopu Prvog svjetskog rata
1923. – Calvin Coolidge postao američki predsjednik
1932. – Otkriven pozitron
1937. – Uveden porez na marihuanu u SAD-u
1939. – Albert Einstein i Leó Szilárd napisali pismo predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu u kojem ga potiču na pokretanje projekta za izradu nuklearne bombe
1943. – Ustanak u logoru Treblinka
1944. – Prvo zasjedanje Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije
1945. – Završetak savezničke konferencije u Potsdamu na kojoj je odlučivano o sudbini poslijeratnog svijeta
1964. – Incident u Tonkinškom zaljevu (sukob vijetnamskih torpednih čamaca i američkog razarača USS Maddox, povod za eskalaciju rata u Vijetnamu)
1980. – Teroristički napad u Bologni s 85 poginulih i više od 200 ranjenih
1992. – Drugi demokratski izbori u Hrvatskoj
1998. – Započeo Drugi rat u Kongu
Rođeni:
1455. – Ivan Ciceron od Brandenburga
1612. – Saskia van Uylenburgh
1674. – Philippe II., vojvoda od Orléansa
1696. – sultan Mahmud I.
1702. – Dietrich od Anhalt-Dessaua
1703. – Lorenzo Ricci
1828. – Manuel Pavía y Rodríguez de Alburquerque
1834. – Frédéric Auguste Bartholdi
1835. – Elisha Gray
1868. – kralj Konstantin I. od Grčke
1892. – Jack Warner
1897. – Karl-Otto Koch
1902. – Ćiril VI. od Aleksandrije
1912. – Vladimir Žerjavić
1923. – Shimon Peres
1931. – biskup Pierre DuMaine
1932. – Peter O’Toole
1939. – Wes Craven
1940. – Beko Ransome-Kuti
1945. – Bunker Roy
1967. – Gordan Jandroković
Umrli:
640. – papa Severin
686. – papa Ivan V.
1000. – Vilim II. Od Engleske
1222. – Rajmund od Toulousea
1316. – Louis od Burgundije
1546. – sv. Petar Faber
1589. – kralj Henrik III. od Francuske
1776. – Louis François, princ de Conti
1788. – Thomas Gainsborough
1815. – maršal Guillaume-Marie-Anne Brune
1823. – Lazare Carnot
1849. – Muhamed Ali od Egipta
1859. – Horace Mann
1876. – Wild Bill Hickok
1913. – Ferenc Pfaff
1921. – Enrico Caruso
1922. – Alexander Graham Bell
1923. – Warren G. Harding
1934. – Paul von Hindenburg
1936. – Louis Blériot
1945. – Pietro Mascagni
1976. – Fritz Lang
1988. – Nada Klaić
1996. – Mohamed Farrah Aidid
1997. – William S. Burroughs
1997. – Fela Kuti
ZADNJE VIJESTI
NAKON OVOG NIŠTA NIJE ISTO! Povijesni dan koji je usmjerio tijek života svih nas
GLAVNI ZAGREBAČKI TRG NOSI IME PO SRBINU? Unatoč Šešelju, donosimo priču o banu Jelačiću, Hrvatu rođenom na današnji dan
(VIDEO) OVE GODINE ČETIRI ŽENE USMRTILI SU NJIHOVI PARTNERI Novom kampanjom, MUP senzibilizira muškarce