gnu

Izabran papa Pavao IV. – veliki inkvizitor iz obitelji Carafa – 1555.

Autor: dnevno

Zanimljivo je da je bio jedan od osnivača teatinaca, katoličkog Crkvenog reda punog imena Red regularnih klerika. Kao papinski nuncij Carafa je dosta putovao po Europi pa se sastao čak i sa slavnim Erazmom, a bio je i u Engleskoj u doba kralja Henrika VIII.

Na današnji dan 1555. godine izabran je za papu Pavao IV., rođenim imenom Gian Pietro Carafa. Pripadao je obitelji Carafa, koja je bila moćna na području Napuljskog Kraljevstva. Rodio se u gradu Capriglia Irpina, 40-ak kilometara istočno od Napulja (u zaleđu Vezuva). Osobito je zanimljivo da je obitelj Carafa tijekom povijesti dala čak 16 kardinala Katoličke Crkve.

Gian Pietro Carafa rodio se 1476. godine, što znači da je bio gotovo vršnjak Michelangela Bounarottija, kao i drugih znamenitih renesansnih umjetnika. Carafa je postao biskupom 1506. godine. Zanimljivo je da je bio jedan od osnivača teatinaca, katoličkog Crkvenog reda punog imena Red regularnih klerika. Kao papinski nuncij Carafa je dosta putovao po Europi pa se sastao čak i sa slavnim Erazmom, a bio je i u Engleskoj u doba kralja Henrika VIII.

Carafa je postao nadbiskupom Napulja, a kao kardinal došao je na čelo Inkvizicije. Za papu je izabran na današnji dan 1555. godine, u vrijeme kad mu je bilo 78 godina. Za vrijeme njegovog pontifikata formiran je i prvi Indeks zabranjenih knjiga. Papa Pavao IV. poživio je do 1559. godine, a preminuo je u 84. godini života. Bio je prilično asketskih stavova tijekom života.

Ostali događaji na današnji dan:
1498. – Spaljen Girolamo Savonarola
1510. – Hvarska buna
1514. – Početak najveće seljačke bune u Mađarskoj
1568. – Nizozemska proglasila nezavisnost
1618. – Druga praška defenestracija i početak Tridesetogodišnjeg rata
1701. – Smaknut gusar William Kidd
1706. – Bitka kod Ramilliesa
1829. – Patentirana harmonika
1853. – Odcijepljenje Buenos Airesa od Argentine
1900. – Prvi Afroamerikanac dobio najviše američko odlikovanje – Medalju časti (William Harvey Carney)
1911 – Otvorena The New York Public Library
1945. – Raspuštena njemačka vlada u Flensburgu
1948. – Ubijen američki generalni konzul u Jeruzalemu Thomas C. Wasson
1951. – Kina anektirala Tibet
1962. – General Raoul Salan osuđen na doživotni zatvor
1967. – Egipat blokirao izraelsku luku Eilat
1979. – Predsjednički izborni dan u Njemačkoj
1992. – Ubijen talijanski sudac Giovanni Falcone
1995. – Prva verzija programskog jezika Java
2002. – Stupio na snagu Protokol iz Kyota

Rođeni:
1606. – katolički svećenik Juan Caramuel y Lobkowitz
1617. – Elias Ashmole
1707. – Carolus Linnaeus
1734. – Franz Anton Mesmer
1790. – Jules Dumont d’Urville
1795. – Sir Charles Barry
1823. – Ante Starčević
1824. – Ambrose Burnside
1848. – Otto Lilienthal
1875. – Alfred P. Sloan
1878. – bl. Marija Celina od Prikazanja
1884. – Corrado Gini
1891. – Pär Lagerkvist
1893. – Ulysses S. Grant IV.
1896. – Felix Martin Julius Steiner
1898. – Josef Terboven
1900. – Hans Frank
1908. – John Bardeen
1908. – Hélène Boucher
1917. – Edward Norton Lorenz
1926. – Joe Slovo
1928. – Rosemary Clooney
1933. – Joan Collins
1951. – Anatolij Karpov
1956. – Ursula Plassnik
1967. – Anna Ibrisagic
1970. – Yigal Amir
1972. – Rubens Barrichello
1974. – Jewel

Umrli:
230. – papa sveti Urban I.
1125. – car Henrik V.
1524. – šah Ismail I.
1670. – Ferdinand II. de’ Medici
1701. – William Kidd
1783. – James Otis, Jr.
1786. – grof Móric Benyovszky
1813. – general Geraud Duroc
1841. – Franz Xaver von Baader
1846. – Franciszek Ksawery Drucki-Lubecki
1857. – Augustin Louis Cauchy
1868. – Kit Carson
1876. – Gideon von Krismanic
1886. – Leopold von Ranke
1893. – Anton von Schmerling
1906. – Henrik Ibsen
1920. – feldmaršal Svetozar Boroević von Bojna
1945. – Heinrich Himmler
1960. – Georges Claude
1966. – Demchugdongrub
1967. – katolički svećenik Lionel Groulx
1971. – Josip Pupačić
1992. – Giovanni Falcone
1998. – Telford Taylor
2010. – princeza Leonida Bagration-Muhrani
2012. – Joseph Lesniewski
2013. – landgrof Moritz od Hessena

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.