Hrvatski kardinal na čelu nekadašnje Inkvizicije – 1905.

Autor: dnevno.hr

Znameniti hrvatski kardinal Franjo Šeper bio je dugogodišnji prefekt Kongregacije za nauk vjere. Zanimljivo je da se ta Kongregacija sve do 1904. godine nazivala Inkvizicijom. Dakako, kardinal Šeper nije bio srednjovjekovni inkvizitor, nego je djelovao u naprednom duhu Drugog vatikanskog koncila.

Na današnji dan rođen je u Osijeku hrvatski kardinal Franjo Šeper, jedan od najutjecajnijih Hrvata za povijest Katoličke crkve. Naime, kardinal Šeper bio je jedini Hrvat koji je ikada bio na čelu Kongregacije za nauk vjere. Dapače, on je bio na čelu te Kongregacije gotovo 14 godina i to u vrlo važno doba nakon Drugog vatikanskog koncila, kad su u Crkvi provođene mnoge reforme.

Kongregacija za nauk vjere (latinski Congregatio pro Doctrina Fidei) najstarija je od 9 kongregacija Katoličke crkve i jedna od najaktivnijih. Dapače, ona ima svojevrsno prvenstvo među svim kongregacijama, a kardinal koji joj je na čelu ima titulu prefekta i uživa ugled jednog od najutjecajnijih članova Crkve. Zanimljivo je da je kardinal Šeper bio prvi prefekt te kongregacije (prije njega sami su pape držali položaj prefekta stotinama godina, zbog važnosti te Kongregacije za Crkvu). Nakon kardinala Šepera novi prefekt je postao kardinal Joseph Ratzinger (kasnije papa Benedikt XVI.)

Franjo Šeper bio je i dugogodišnji zagrebački nadbiskup prije svog postavljanja na čelo Kongregacije za nauk vjere. Na čelu zagrebačke nadbiskupije zamijenio je preminulog bl. Alojzija Stepinca 1960. godine. Godine 1965. Šeper je proglašen kardinalom. Na drugom Vatikanskom koncilu zalagao se za uvođenje narodnog jezika u liturgiju, što je i prihvaćeno.

Nakon što je 1968. došao na čelo Kongregacije za nauk vjere, sljedeće je godine dao ostavku na mjesto zagrebačkog nadbiskupa. Za novog nadbiskupa izabran je zatim Franjo Kuharić. Kardinal Šeper umro je u Rimu u 77. godini života, nakon duge i uspješne crkvene karijere. Danas mu se posmrtni ostaci nalaze sahranjeni u zagrebačkoj katedrali, uz ostatke bl. Alojzija Stepinca.

{|[nadanasnjidan]|}10-02{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:

Anestezija prije anestezije: opijum, ocat i brzina




Citati za današnji dan:

“Naivnost nevinih je najkorisniji alat lašca.”

Povijesni fotokutak:




FOTO: Židovski div, jedan od najviših ljudi

Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:
632. – Prorok Muhamed po predaji uzdignut na nebo
1187. – Saladinovo zauzeće Jeruzalema
1782. – Umro general Charles Lee
1804. – Umro Nicolas-Joseph Cugnot
1897. – Praizvedba opere Porin
1919. – Američki predsjednik Wilson doživio moždani udar
1925. – John Logie Baird testirao prvi učinkoviti televizijski sustav
1928. – Osnovan Opus Dei
1937. – Masakr Haićana u Dominikanskoj Republici
1943. – U talijanskom Bariju osnovana baza NOV
1950. – Prvi strip Peanutsa autora Charlesa M. Schulza
1959. – Početak emitiranja Zone sumraka
1967. – Prvi crnac postao sudac Vrhovnog suda u SAD-u (Thurgood Marshall)
1998. – Drugi posjet pape bl. Ivana Pavla II. Hrvatskoj
2002. – Snajperska ubojstva oko Washingtona, D.C.

Rođeni:
1452. – engleski kralj Rikard III.
1538. – sv. Karlo Borromeo (talijanski svetac)
1847. – Paul von Hindenburg (njemački felmaršal i predsjednik)
1851. – Ferdinand Foch (francuski maršal)
1869. – Gandhi (indijski državnik)
1871. – Cordell Hull (UN, američki nobelovac)
1890. – Groucho Marx (američki komičar)
1904. – Graham Greene (britanski književnik)
1905. – Franjo Šeper (hrvatski kardinal)
1913. – Viktor Vida (hrvatski književnik)
1945. – Don McLean (američki pjevač)
1948. – Donna Karan (američka modna dizajnerica)
1951. – Sting (američki pjevač)
1968. – Jana Novotná (češka tenisačica)

Umrli:
1626. – Diego Sarmiento de Acuña, grof od Gondomara
1629. – kardinal Pierre de Bérulle
1708. – Anne Jules de Noailles
1709. – Ivan Mazepa
1764. – bivši britanski premijer William Cavendish
1782. – Charles Lee
1786. – Augustus Keppel, lord Keppel
1803. – američki političar Samuel Adams
1804. – Nicolas-Joseph Cugnot
1853. – François Jean Dominique Arago
1927. – Svante Arrhenius
1938. – maršal Alexandru Averescu
1944. – Vlaho Paljetak
1968. – Marcel Duchamp
1973. – Paavo Nurmi
1975. – Kumarasami Kamaraj
1985. – američki glumac Rock Hudson
1988. – Alec Issigonis (Mini)
2002. – Heinz von Foerster
2005. – Bert Eriksson
2006. – Charles Carl Roberts
2007. – princeza Katarina od Grčke i Danske
2007. – Šime Đodan
2007. – Dan Keating

 

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.