Hitlerovi specijalci oslobodili Benita Mussolinija iz “Malog Tibeta” – 1943

Autor: Dnevno

Nakon što je Mussolini bio smijenjen i uhićen, vlastiti su ga sunarodnjaci smjestili u zatočeništvo visoko u Apeninskom gorju – na planinu Gran Sasso, i to samo nekoliko kilometara od najvišeg apeninskog vrha Corno Grande (najviši vrh u cijeloj Italiji južno od Alpa).

Na današnji dan 1943. godine izvedena je jedna od najpoznatijih komandoskih akcija u cijelom Drugom svjetskom ratu. Naime, njemačke su specijalne jedinice oslobodile Benita Mussolinija iz zarobljeništva na Gran Sassu. Povijesni kontekst bio je ovakav: u ljeto 1943. godine, kad su saveznici već izvršili invaziju na Siciliju, Fašističko veliko vijeće izglasalo je nepovjerenje Benitu Mussoliniju, dotadašnjem Duceu. Talijanski je kralj zatim Mussolinija smijenio, a dao ga je i uhititi. Mussolinija su vlastiti sunarodnjaci, nakon nekoliko preseljavanja, na kraju smjestili u zatočeništvo visoko u Apeninskom gorju – na planinu Gran Sasso.

Gran Sasso najviša je planina u Apeninima. Mussolini je bio zatočen na lokaciji udaljenoj samo oko 8 kilometara od najvišeg vrha planine Gran Sasso. Taj se vrh zove Corno Grande i sa svojih 2,912 metara najviša je točka u cijeloj Italiji južno od Alpa. Mussolinija su zatvorili u lokalnom hotelu, na visoravni Campo Imperatore (najveća visoravan u Apeninima, koju nazivaju i “Mali Tibet”).

Nijemci su odlučili Mussolinija osloboditi iz zatočeništva. Dapače, komandosku akciju za njegovo izvlačenje naredio je sam Adolf Hitler. Za izvedbu je bio zadužen i znameniti Otto Skorzeny, najpoznatiji njemački specijalac iz Drugog svjetskog rata. O Skorzenyju je već pisano u našem eKalendaru, no spomenimo da je sudjelovao i u otmici sina mađarskog državnika Miklosa Horthyja, planiranju lova na Josipa Broza Tita, planiranju nacističke infiltracije u Iran itd.

Skorzeny je s njemačkim padobranskim specijalnim jedinicama (tzv. Fallschirmjäger jedinice) došao na područje Gran Sassa, sletjevši na planinu pomoću jedrilica. Oslobodili su Mussolinija, ukrcali ga u zrakoplov i odveli iz zatočeništva. Skorzeny je prisvojio većinu zasluga za spašavanje (bio je prikladan za propagandu zbog svog lica s ožiljkom i visine od oko 192 centimetra). Unaprijeđen je i u čin SS-Sturmbannführera.

{|[nadanasnjidan]|}09-12{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:
1213. – Križarski zapovjednik Simon de Montfort pobijedio aragonskog kralja Pedra II. u bitki kod Mureta
1229. – Iskrcavanje aragonskih snaga na Majorci
1309. – Prva opsada Gibraltara
1609. – Britanac Henry Hudson započeo s istraživanjem rijeke Hudson u Sjevernoj Americi
1683. – Završetak Bitke kod Beča u kojoj su kršćani pobijedili Turke Osmanlije
1846. – Vjenčanje britanskih pjesnika Elizabeth Barrett i Roberta Browninga
1857. – 426 ljudi potonulo u “Brodu sa zlatom” SS Central America, koji je prevozio iz San Francisca zlato pronađeno za vrijeme Zlatne groznice
1888. – “Bjelovarska afera” biskupa Strossmayera i Franje Josipa (car prigovorio biskupu samo zato što je u Kijev poslao brzojav u kojem je čestitao godišnjicu pokrštavanja Rusa)
1907. – Ubijen gruzijski princ Ilija Čavčavadze
1910. – Prva izvedba Mahlerove Simfonije tisuću
1938. – Adolf Hitler zatražio autonomiju za Nijemce u Sudetima
1942. – Potopljen brod Laconia u Drugom svjetskom ratu
1948. – Indijska invazija Hyderabada
1977. – Ubijen južnoafrički crnački borac protiv apartheida Steve Biko
1991. – Osnovana Hrvatska ratna mornarica
1991. – Napad na Vinkovce
1992. – Uhićen vođa organizacije “Svijetleći put” Abimael Guzmán u Peruu
1994. – Zalijetanje zrakoplova tipa Cessna u Bijelu kuću (pilot Frank Eugene Corder poginuo)




Rođeni:
1492. – Lorenzo II. Medici
1494. – francuski kralj Franjo I.
1812. – Richard March Hoe
1818. – Richard Jordan Gatling
1852. – H. H. Asquith
1875. – Dragutin Domjanić
1888. – Maurice Chevalier
1894. – Dubravko Dujšin
1897. – Irena Joliot-Curie
1902. – Juscelino Kubitschek de Oliveira
1904. – István Horthy
1913. – Jesse Owens
1921. – Stanisław Lem
1931. – Ian Holm
1944. – Barry White
1951. – Joe Pantoliano
1951. – Bertie Ahern
1962. – Dino Merlin
1982. – Zoran Planinić

Umrli:
1185. – car Andronik I. Komnen
1213. – kralj Petar II. od Aragona
1362. – papa Inocent VI.
1369. – Blanka od Lancastera
1612. – ruski car Vasilij IV.
1642. – markiz de Cinq-Mars
1665. – Jean Bolland
1683. – Juraj Križanić
1764. – Jean-Philippe Rameau
1779. – Richard Grenville-Temple, lord Temple
1810. – Sir Francis Baring
1814. – Robert Ross
1819. – feldmaršal knez Gebhard Leberecht von Blücher
1869. – Peter Mark Roget
1874. – François Guizot
1912. – kardinal Pierre-Hector Coullie
1938. – princ Arthur od Connaughta
1953. – Hugo Schmeisser
1956. – grof Sándor Festetics
1956. – Noël Leslie, grofica od Rothesa
1977. – Steve Biko
1981. – Eugenio Montale
1994. – Boris Jegorov
2003. – Johnny Cash
2009. – Norman Borlaug

 




Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.