Grad Baltimore dobio je ime po katoličkom lordu Baltimoreu, vlasniku Marylanda – 1729.

Autor: Dnevno

Lord Baltimore želio je u Sjevernoj Americi osnovati koloniju namijenjenu doseljavanju katolika (i sam je bio katolik, što je bilo razmjerno rijetko u Velikoj Britaniji). Kolonija je dobila ime Maryland, a najveći grad u njoj nazvan je Baltimore, po lordu vlasniku.

Na današnji dan službeno je osnovan američki grad Baltimore. Zanimljivo je da je ime dobio po katoličkom lordu Baltimoreu, vlasniku tamošnje kolonije Maryland (Baltimore se i danas nalazi u američkoj saveznoj državi Maryland).

Lord Baltimore rođen je pod imenom Cecilius Calvert, a titulu lorda Baltimorea naslijedio je od svog oca. Inače, ta titula nazvana je po posjedu i dvorcu Baltimore u grofoviji Longford u Irskoj.

Cecilius Calvert tj. lord Baltimore želio je u Sjevernoj Americi osnovati koloniju namijenjenu doseljavanju katolika (i sam je bio katolik, što je bilo razmjerno rijetko u Velikoj Britaniji). I doista, lord Baltimore dobio je od britanskog kralja Charlesa I., koji je bio prilično naklonjen katolicima, dozvolu za osnivanje kolonije. Ona je nazvana Maryland (ili po Blaženoj Djevici Mariji koju katolici osobito štuju, ili po kraljevoj supruzi Henrietti Mariji od Francuske, koja je također bila katolkinja).

Lord Baltimore bio je prvi vlasnik kolonije Maryland. Danas se može činiti čudnim da je privatna osoba mogla biti vlasnik nečega što je danas čitava jedna američka savezna država, no to nekada nije bilo neobično. Primjerice, Pennsylvanija je bila u vlasništvu kvekera Williama Penna, po kojem je dobila i ime.

U pogledu katoličanstva, zanimljivo je da je Baltimore bio i prvi grad u SAD-u koji je postao sjedište katoličke biskupije. Kasnije je ona uzdignuta u nadbiskupiju i metropoliju, a danas je nadbiskup Baltimorea po redu prvenstva prvi među biskupima i nadbiskupima SAD-a, premda nominalno nije primas.

Na današnji dan, 30. srpnja, dogodilo se:

Grad Baltimore dobio je ime po katoličkom lordu Baltimoreu, vlasniku Marylanda – 1729.




Ustrojena prva masonska velika loža u Americi – 1733.

Dovršena ogromna palača ruske carice pokraj Petrograda – 1756.

Umro sv. Leopold Bogdan Mandić, omiljeni hrvatski svetac – 1942.




Kako je završio posljednji car Vijetnama? – 1997.

Zlata Bartl, slavna izumiteljica Vegete – 2008

Dnevna zanimljivost:

Znate li koliko bi danas koštali Titanic, Disneyland, Eiffelov toranj i drugi spomenici?

Citati za današnji dan:

Richard Nixon o stalnim komunističkim prijetnjama i urotama, Mark Twain o izbjegavanju glupih i Max Brooks o sudbini

Povijesni fotokutak:

FOTO: Jezivo i ogromno Mussolinijevo lice nadgleda stoku sitnog zuba

Ostali događaji na današnji dan:

762 – Arapski kalif Al Mansur osnovao Bagdad
1419 – Prva praška defenestracija (češki husiti bacili članove praškog gradskog magistrata kroz prozor, što je postao povod za Husitske ratove)
1540 – Ubijen engleski mučenik bl. Thomas Abel zbog protivljenja razvodu braka kralja Henrika VIII. od kraljice Katarine
1608 – Francuz Samuel de Champlain ubio dvojicu indijanskih poglavica u Sjevernoj Americi, što je dovelo do loših odnosa između Francuza i Irokeza
1619 – Prvi sastanak House of Burgesses
1792 – Prva izvedba Marseljeze, buduće francuske himne (autor Claude Joseph Rouget de Lisle)
1811 – Strijeljan Miguel Hidalgo y Costilla
1864 – Bitka kod Kratera u Virginiji (Američki građanski rat)
1912 – Car Taishō došao na vlast
1930 – Završetak Svjetskog nogometnog prvenstva u Urugvaju
1932 – Prvi crtani film u boji (Walt Disneyev "Flowers and Trees")
1945 – Najteža američka ratna pomorska katastrofa (japanska podmornica I-58 potopila brod USS Indianapolis ubivši 883 mornara)
1956 – "U Boga se mi uzdamo" (In God We Trust) postao američki nacionalni moto odlukom Kongresa i predsjednika Eisenhowera
1962 – Otvoren najveći nacionalni autoput na svijetu (Trans-kanadski autoput)
1965 – Osnovani Medicare i Medicaid
1967 – Izrael anektirao Istočni Jeruzalem
1969 – Predsjednik Nixon nepredviđeno posjetio Vijetnam za vrijeme rata
1971 – Prvo vozilo na Mjesecu
1974 – Predsjednik Nixon predao istražiteljima kontroverzne vrpce sa snimcima njegovih razgovora o aferi Watergate
1975 – Misteriozno nestao američki sindikalni vođa Jimmy Hoffa u predgrađu Detroita
1975 – Počela znamenita Konferencija u Helsinkiju o ljudskim pravima, međunarodnoj sigurnosti i suradnji
1975 – Masakr plesača u Sjevernoj Irskoj u napadu britanskih gerilaca
1978 – Mijenjanje smjera prometa u Okinawi s desne strane ceste (američki stil) na lijevu (japanski stil)
1980 – Nezavisnost Vanuatua
2003 – Proizveden posljednji VW Buba u tvornici u Meksiku


Rođeni:
1511 – Giorgio Vasari
1549 – Ferdinando I de' Medici
1641 – Regnier de Graaf
1751 – Maria Anna Mozart
1818 – Emily Brontë
1849 – Milan Lenuzzi
1859 – Henry Simpson Lunn
1863 – Henry Ford
1889 – Ivan Bjelovučić
1893 – Fatima Jinnah
1898 – Henry Moore
1914 – Michael Morris, lord Killanin
1919 – Berniece Baker Miracle
1939 – Peter Bogdanovich
1940 – Clive Sinclair
1947 – Françoise Barré-Sinoussi
1947 – Arnold Schwarzenegger
1948 – Jean Reno
1950 – Frank Stallone
1961 – Laurence Fishburne
1963 – Lisa Kudrow
1964 – Vivica A. Fox
1964 – Jürgen Klinsmann
1970 – Christopher Nolan
1974 – Hilary Swank

Umrli:
579 – papa Benedikt I.
1540 – bl. Thomas Abel
1683 – Marija Terezija od Španjolske
1718 – William Penn
1875 – George Pickett
1898 – Otto von Bismarck
1912 – car Meiji
1930 – Joan Gamper
1997 – Bao Dai
2007 – Ingmar Bergman

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.