Franz von Papen – njemački katolički kancelar i plemić – 1879.

Autor: dnevno

Njegov kabinet nazvali su „kabinetom baruna“ (njem. Kabinett der Barone) jer su mnogi ministri u vladi bili pripadnici aristokratskog sloja.

Na današnji dan 1879. godine rođen je Franz von Papen, njemački plemić, političar, diplomat i časnik. Rodio se u gradu Werlu u Njemačkoj, smještenom istočno od područja Ruhra. Po svojoj je godini rođenja bio Franz von Papen vršnjak Einsteina i Staljina, dok je od Hitlera bio stariji oko deset godina. Puno Papenovo ime bilo je Franz Joseph Hermann Michael Maria von Papen zu Köningen, a rođen je u katoličkoj plemićkoj obitelji koja je postala utjecajnom još u srednjem vijeku. Obitelj von Papen stekla je veliko bogatstvo i povlastice.
Franz von Papen bio je u mladosti stožerni časnik, a zatim vojni ataše. Jedno je vrijeme kao diplomat boravio čak i u SAD-u te Meksiku. Prilično je naglo Franz von Papen došao na vrh političke scene u međuratnoj Njemačkoj kad je 1932. godine postao kancelarom (njem. Reichsknazler). Njegov kabinet nazvali su „kabinetom baruna“ (njem. Kabinett der Barone) jer su mnogi ministri u vladi bili pripadnici aristokratskog sloja. Primjerice, ministar vanjskih poslova u Papenovom kabinetu bio je barun Konstantin von Neurath, ministar unutarnjih poslova bio je barun Wilhelm von Gayl, a ministar prehrane i poljoprivrede bio je barun Magnus von Braun (otac znamenitog raketnog znanstvenika Wernhera von Brauna).
Nakon što je Adolf Hitler preuzeo kancelarsko mjesto i formirao svoj kabinet 1933. godine, Franz von Papen bio je isprva vicekancelar tj. drugi čovjek u Hitlerovoj vladi. Zanimljivo je da je Papen mislio da će Hitlera moći kontrolirati, no teško se prevario. Marginaliziran je i prisiljen na ostavku već 1934. godine, a mjesto vicekancelara više nije bilo popunjavano. Doduše, Papen je zadržao određeni položaj i tijekom ostatka Hitlerovog boravka na vlasti pa je, primjerice, od 1934. do 1938. bio veleposlanik u Austriji, a zatim sve do 1944. godine veleposlanik u Turskoj. Na suđenju u Nürnbergu prilično je blago kažnjen, a preminuo je 1969. u visokoj 90. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
539 pr. Kr. – Kir Veliki oslobodio Židove iz babilonskog ropstva
1675 – Leibniz prvi put upotrijebio znak za integral
1787 – Mozartova opera Don Giovanni prvi put izvedena u Pragu
1863 – Dogovoreno osnivanje Međunarodnog crvenog križa
1874 – Prvo predavanje na Zagrebačkom sveučilištu
1901 – Uhićena žena – serijski ubojica Jane Toppan
1929 – Crni utorak – početak Velike ekonomske krize
1941 – Holokaust u Kaunasu
1948 – Izraelski masakr u Safsafu nad Arapima
1957 – Granata ubačena u izraelski parlament (Knesset)
1956 – Izrael okupirao Sinaj
1960 – Cassius Clay dobio prvi boksački meč
1964 – Nastala država Tanzanija
1969 – ARPANET prvi put povezao dva računala
1998 – 77-godišnji astronaut John Glenn u svemiru
2004 – Potpisan Rimski ugovor o europskom ustavu

Rođeni:
1507 – Fernando Álvarez de Toledo, vojvoda od Albe
1704 – John Byng (britanski admiral)
1879 – Franz von Papen (njemački kancelar)
1897 – Joseph Goebbels (nacistički ministar propagande)
1938 – Ellen Johnson Sirleaf (predsjednica Liberije)
1947 – Richard Dreyfuss (američki glumac)
1950 – Abdullah Gul (turski predsjednik)
1970 – Edwin van der Sar (nizozemski nogometaš)
1971 – Winona Ryder (američka glumica)

Umrli:
1783 – Umro francuski znanstvenik Jean le Rond d’Alembert
1908 – Umro hrvatski književnik Silvije Strahimir Kranjčević
1974 – Kod Gospića poginuli Ivan Matičević i Mate Prpić

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.