Ernesta Hemingwaya ranila austrougarska mina – 1918.

Autor: dnevno.hr

Mladi Ernest Hemingway (na slici) bio je vozač hitne pomoći na talijanskoj strani bojišta. Talijane su napadale austrougarske jedinice, među kojima je bilo i vojnika iz Hrvatske. Hemingway je zadobio teške rane od šrapnela u obje noge, hitno je operiran i poslan na oporavak u bolnicu u Milanu, gdje je proveo čak šest mjeseci. Tamo se zaljubio prvi put u životu, u medicinsku sestru Agnes von Kurowsky, koja je bila čak 7 godina starija od njega.

Slavni pisac Ernest Hemingway kao mladić se odazvao pozivu za novačenje koje je organizirao američki Crveni križ za vrijeme Prvog svjetskog rata. Postao je vozač hitne pomoći na talijanskom bojištu. Bilo mu je samo 18 godina kad je na današnji dan u njegovoj blizini eksplodirala austrougarska minobacačka mina i teško ga ranila. Pogođen je kad se vraćao iz kantine da dostavi čokoladu i cigarete vojnicima na bojišnici. Unatoč ranjavanju, uspio je prenijeti jednog talijanskog vojnika na sigurno, zbog čega je kasnije dobio talijansku Srebrnu medalju za vojničku hrabrost. Ernest Hemingway bio je na talijanskoj strani bojišta koje se nalazilo na rijeci Piave, svega 20-tak kilometara od Venecije. Talijane su napadale austrougarske jedinice, među kojima je bilo i vojnika iz Hrvatske. Austrougarska vojska bila je pod zapovjedništvom slavnog feldmaršala Boroevića von Bojne, najsposobnijeg austrougarskog zapovjednika u Prvom svjetskom ratu.

Zanimljivo je da je Boroević jedini Hrvat koji je ikada dosegao najviši čin austrijskog feldmaršala. Austrougarske snage su 1917. napravile silan prodor u Italiju, nakon što je Rusija pobijeđena, no upravo su kod rijeke Piave Talijani uspjeli zadržati neprijatelje i kasnije ih potisnuti natrag. Hemingway je ranjen u mjestu Fossalta di Piave. Zadobio je teške rane od šrapnela u obje noge, hitno je operiran i poslan na oporavak u bolnicu u Milanu. U bolnici je proveo čak šest mjeseci. Tamo se zaljubio prvi put u životu, u medicinsku sestru Agnes von Kurowsky, koja je bila čak 7 godina starija od njega. Namjeravali su se vjenčati, no ona se u međuvremenu zaručila za talijanskog časnika, što je Hemingwaya teško pogodilo. Svoje događaje s talijanskog bojišta Hemingway je opisao u poznatom romanu “Zbogom oružje”.

Dnevna zanimljivost:

Hitler je zabranio Nobelovu nagradu i stvorio svoju koju je dodijelio Porscheu

Citati za današnji dan:

Che Guevara o pogibelji u revoluciji, Picasso o umjetnosti i Moira Rogers o odnosima s drugima

Povijesni fotokutak:




FOTO: Prvi test komunističkog oružja za masovno ubijanje civila

{|[nadanasnjidan]|}07-08{|[/nadanasnjidan]|}




Ostali događaji na današnji dan:

1283. – Roger od Laurije s aragonskom flotom porazio anžuvinsku flotu kod Malte

1497. – Vasco da Gama isplovio prema Indiji

1538. – Ubijen Diego de Almagro (otkrivač Čilea)

1579. – Otkrivena ikona Kazanske Bogorodice

1709. – Bitka kod Poltave između Šveđana i Rusa

1760. – Bitka kod Restigouchea (Sedmogodišnji rat)

1775. – Mirovna peticija Amerikanaca Britancima

1822. – Utopio se engleski pjesnik Percy Bysshe Shelley

1879. – Ekspedicija brodom USS Jeannette na Arktik

1889. – Početak izlaženja Wall Street Journala

1907. – Prva Ziegfeldova predstava na Broadwayu

1912. – Henrique Mitchell de Paiva Couceiro poveo neuspjeli rojalistički puč u Portugalu

1932. – Najgori dani Velike depresije u SAD-u

1948. – Prve žene u američkim zračnim snagama (USAF)

1988. – Pad vlaka u jezero u Indiji

2007. – Izabrano novih sedam svjetskih čuda

Rođeni:

1528. – Emmanuel Philibert od Savoje

1545. – Don Carlos

1593. – Artemisia Gentileschi

1621. – Jean de la Fontaine

1766. – Dominique Jean Larrey

1792. – Terezija od Sachsen-Hildburghausena

1809. – Ljudevit Gaj

1818. – franjevački svećenik Ivan Franjo Jukić

1819. – Vatroslav Lisinski

1830. – princeza Alexandra od Sachsen-Altenburga

1830. – Frederick W. Seward

1831. – John Stith Pemberton

1836. – Joseph Chamberlain

1838. – Ferdinand von Zeppelin

1839. – John D. Rockefeller

1851. – Arthur Evans

1857. – Alfred Binet

1883. – Oszkár Gerde

1885. – Ernst Bloch

1885. – Hugo Boss

1907. – George W. Romney

1908. – Nelson A. Rockefeller

1917. – J. F. Powers

1918. – Paul B. Fay

1919. – Walter Scheel

1920. – Godtfred Kirk Christiansen

1928. – Mladen Kerstner

1936. – Gabi Novak

1947. – Luis Fernando Figari

1951. – Anjelica Huston

1958. – Kevin Bacon

1960. – Ena Begović

1980. – Sanja Ljubas

1982. – Joshua Alba

Umrli:

901. – sv. Grimbald

1153. – papa bl. Eugen III.

1538. – Diego de Almagro

1623. – papa Grgur XV.

1695. – Christiaan Huygens

1721. – Elihu Yale

1726. – John Ker

1747. – katolički svećenik Štefan Fuček

1822. – Percy Bysshe Shelley

1826. – Luther Martin

1837. – kralj William IV.

1850. – princ Adolphus, vojvoda od Cambridgea

1855. – William Parry

1859. – kralj Oscar I.

1873. – Franz Xaver Winterhalter

1957. – Grace Coolidge

1967. – Vivien Leigh

1987. – Franjo Wölfl

1987. – Ivan Raos

1994. – Kim Il-sung

1998. – Dušan Vukotić

1999. – Pete Conrad

2003. – Ladan i Laleh Bijani

2008. – John Templeton

2011. – Betty Ford

2012. – Ernest Borgnine

2012. – Muhammed bin Saud Al Saud

2013. – Nadežda Popova

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.