David Farragut postao prvi admiral u povijesti SAD-a – 1862.

Zanimljivo je da je rođen u mjestu koje je bilo stotine kilometara udaljeno od mora, što je zapravo dosta često kod admirala. Naime, znatan broj slavnih svjetskih admirala rođen je u krajevima udaljenima od mora.

Na današnji dan 1862. godine dodijeljen je u SAD-u prvi put u povijesti admiralski čin. Dobio ga je znameniti David Farragut, svojevrsni junak američke mornarice. Napomenimo da sve do tada Sjedinjene Američke Države nisu imale čin admirala, jer se htjelo izbjeći europsku tradiciju dodjeljivanja tog čina. Za činove iznad kapetana do tada je korišten naziv „Flag officer“. David Farragut postao je prvi admiral u povijesti američke ratne mornarice.

Farragut je rođen na američkom jugu, u saveznoj državi Tennessee. Zanimljivo je da je rođen u mjestu koje je bilo stotine kilometara udaljeno od mora, što je zapravo dosta često kod admirala. Naime, znatan broj slavnih svjetskih admirala rođen je u krajevima udaljenima od mora. Kao mlad mornar, Farragut je služio čak i na američkim brodovima u Sredozemnom moru. S vremenom je postao kapetan u američkoj ratnoj mornarici.

Kad je izbio Građanski rat u SAD-u, Farraguta su pozvali da se priključi Uniji (Sjeveru). To je i učinio i vjerno je služio Uniji, premda su ga neki sumnjičili zbog njegovog južnjačkog podrijetla. Nakon jedne velike pomorske akcije stekao je kod Sjevernjaka takve zasluge, da ga je Kongres imenovao admiralom. Nešto kasnije, zbog jednog hrabrog nastupa u Bitki kod zaljeva Mobile, admiral Farragut postao je američka legenda. Naime, kad su ga njegovi suborci pri pomorskoj bitki upozorili da dolaze neprijateljska torpeda, on je izjavio otprilike: “Fućkaš torpeda, punom brzinom naprijed!” Ta je njegova izjava kasnije korištena u američke domoljubne svrhe.

Dnevna zanimljivost:

Znate li da je Albert Einstein sudjelovao u pripremi Oktoberfesta 1896. godine?

Misli za današnji dan:

‘Svaki anarhist je zbunjeni diktator’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Londonsko nebo nakon napada njemačkih bombardera 1940.

Povijesni videokutak:

VIDEO: 10 najutjecajnijih ratnih propagandnih filmova

{|[nadanasnjidan]|}07-16{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

622. – Početak islamskog kalendara

1054. – Veliki crkveni raskol između Katoličke i Pravoslavne crkve

1212. – Bitka kršćana i muslimana kod Las Navas de Tolose

1661. – Prve novčanice u Europi izdane u Švedskoj

1769. – Franjevac Junipero Serra osnovao prvu misiju u Kaliforniji (San Diego de Alcalá)

1782. – Premijera Mozartove opere Otmica iz saraja

1790. – Distrikt Columbia postao glavni grad SAD-a

1809. – Grad La Paz proglasio nezavisnost od Španjolske

1849. – Sv. Antonio María Claret y Clará osnovao klaretince

1909. – Svrgnut Muhamed Ali Šah Kadžar u Perziji

1935. – Prvi svjetski uređaj za naplatu parkiranja

1942. – Masovno uhićenje 13,152 Židova u Francuskoj

1945. – Konferencija u Potsdamu

1948. – Židovi osvojili grad Nazaret u Galileji

1951. – Objavljen roman „Lovac u žitu” autora J. D. Salingera

1951. – Abdicirao kralj Leopold III. od Belgije

1976. – Ubijen španjolski diplomat Carmelo Soria u Čileu

1990. – Nezavisnost Ukrajine

1999. – Poginuo John F. Kennedy Jr. i njegova supruga pri padu aviona

Rođeni:

1194. – sv. Klara

1486. – Andrea del Sarto

1661. – Pierre Le Moyne d’Iberville

1714. – Marc René, markiz de Montalembert

1723. – Joshua Reynolds

1731. – Samuel Huntington

1796. – Jean-Baptiste-Camille Corot

1821. – Mary Baker Eddy

1870. – isusovački svećenik Lambert McKenna

1872. – Roald Amundsen

1896. – Trygve Lie

1896. – barun Otmar von Verschuer

1901. – Stjepan Mihalić

1902. – Alexander Luria

1907. – Barbara Stanwyck

1911. – Ginger Rogers

1926. – Ivica Horvat

1937. – Andrija Anković

1941. – Mišo Kovač

1964. – Miguel Indurain

1967. – Will Ferrell

1978. – Ana Vilenica

1985. – Denis Tahirović

1988. – Sergio Busquets

Umrli:

1216. – papa Inocent III.

1342. – Karlo Robert Anžuvinac

1557. – Ana od Klevea

1647. – Masaniello

1691. – François Michel le Tellier, markiz de Louvois

1796. – George Howard

1831. – Louis Alexandre Andrault de Langeron

1882. – Mary Todd Lincoln

1896. – Edmond de Goncourt

1911. – August Harambašić

1960. – Albert Kesselring

1976. – Carmelo Soria

1985. – Heinrich Böll

1989. – Herbert von Karajan

1990. – Robert Blackburn

1994. – katolički svećenik Marcel-Marie Desmarais

2001. – Dimitrios Holevas

2004. – Charles Sweeney

2005. – Yi Gu

2006. – Ivo Fabijan

2006. – Winthrop Paul Rockefeller

2012. – Stephen Covey

2012. – Masaharu Matsushita

2013. – Talia Castellano